Stres: 6 mitova

stres

“Stres” je najpopularnija reč 21.veka. Termin stres se upotrebljava isuviše često i nekada i pogrešno. Koristimo ga da opišemo događaje kao što je gužva u saobraćaju, kada se posvađamo sa nekim, pa do ekstrema gde termin koristimo pogrešno da bi opisali stanje koje je zapravo klinička depresija. Postoje brojne zablude oko uzroka, simptoma i tretmana stresa, ovo su samo neki od najpopularnijih mitova o stresu koji nas sprečavaju da živimo duže i zadovoljnije.

1.Stres nas motiviše

Često ljudi smatraju da je malo stresa dobra stvar, da nas podstiče da radimo više i postižemo bolje rezultate. Kažu, pozitivna trema pred ispit nas podstiče da više učimo. Zapravo, ono što nas motiviše je stimulacija i posvećenost. Ukoliko smo uspešni i pod stresom to znači da postižemo rezultate uprkos stresu, a ne zahvaljujući stresu. Stres nas ne motiviše, stres dovodi do smanjene kreativnosti i mentalne i fizičke iscrpljenosti.

2.Nekoliko pića može da nam pomogne da se de-stresiramo

Istraživanja su pokazala da alkohol zapravo stimuliše oslobađanje stres hormona, kortizola. Tako da, drugu čašu vina nakon stresnog dana zamenite za intenzivan trening koji će stimulisati oslobađanje hormona sreće, endorfina.

3. Ako nema simptoma, nema ni stresa

Često simptomi stresa nisu tako očigledni kao nesanica i dobijanje na težini. Simptomi mogu biti veoma suptilni da ponekad mislimo da ih ni nema, dok ne dovedu do iznenadnih teških bolesti kao što su srčani ili moždani udar. Ovo se najčešće dešava kod osoba koje su na neki način navikle na visoko-stresan način života te se uobičajeni simptomi stresa skoro i ne ispoljavaju ili su prikriveni.

3. Stres je neizbežan

Iako nemamo moć da sprečimo stresogene situacije da se dese, možemo da kontrolišemo svoje reakcije na iste. Jedan od problema vezanih za stres jeste prepoznati ga. Često možete čuti ljude da kažu kako nisu bili svesni da su pod stresom i da su mislili da će to sve proći i da mogu sa tim da izađu na kraj. Budite svesni toga koje su situacije za vas stresogene i kako najčešće na njih reagujete. Ovo je prvi korak stres menadžmenta. Stresne situacije ne  možemo na žalost uvek izbeći, ali možemo kontrolisati kako na njih reagujemo.

5.Negativni događaji izazivaju stres

Stresor je bilo koji životni događaj koji osoba smatra pretećim ili procenjuje da ne može sa njim da se nosi. Međutim, stres je individualno iskustvo, ono što je za jednu osobu stresno za drugu ne mora biti. Ono što izaziva stres jeste naša procena događaja i uverenje koje imamo povodom tog događaja. Način na koji razmišljamo utiče na to kako ćemo se osećati i ponašati i obratno. Promenom naše percepcije događaja i naših stavova i uverenja o događaju mi ćemo dovesti i do promene naših reakcija. Tako da, iako stresor ostaje prisutan mi možemo smanjiti naš nivo stresa.

6.Simptomi stresa su isti kod svih

Kao što postoji veliki broj faktora koji utiču na nastanak stresa, tako se i reakcije na stresogeni događaj mogu ispoljiti na različite načine, u obliku fizičkih, psihičkih i bihejvioralnih simptoma. Većina nas ima sopstveni uobičajeni odgovor na stres, nešto kao otisak prsta. Kod jedne osobe to mogu biti glavobolje, kod druge ekcem itd. Potrebno je da upoznate svoje telo i način na koji reaguje na stresne situacije da biste se efikasno borili i sprečili negativne posledice po svoj organizam.

” Stres, kao i Ajnštajnova teorija relativiteta, je naučni koncept koji pati od mešovitog blagoslova što je isuviše dobro poznat i isuviše slabo razumljiv.” Hans Seli

 

Prethodni tekstPrivatnost i internet: efekat online dezinhibicije
Sledeći tekstEmocije i poremećaj ličnosti
Sloboda Katanić
Master psiholog, REBT i KBT psihoterapeut.