Darovita deca u školi

darovito dete u školi

U Srbiji nažalost nema jasne strategije za identifikaciju i obrazovanje kada su u pitanju darovita deca. Iako inkluzivno obrazovanje uključuje i pružanje podrške u obrazovanju darovitih, i dalje se ovoj temi posvećuje malo pažnje.

Postoje razni seminari koji nastavnicima i stručnoj službi škole omogućavaju prepoznavanje i podsticanje darovitih učenika. Pored toga postoje i različite ustanove u kojima daroviti mogu razvijati svoje sposobnosti. Ali ne postoji jasan sistem kao u drugim državama. U velikoj većini slučajeva, daroviti se obrazuju po standardnim programima, ostaju neprimećeni i ne razvijaju svoj pravi potencijal. Darovita deca su primorana da se uklope u „prosečnog“ učenika.

U školama takođe postoji opšte mišljenje da darovita deca mogu da uspeju bez podrške nastavnika i posebnih programa. Postoje i razni mitovi o darovitima. Poput tih da im sve ide lako, da sva darovita deca vole da idu u školu, da su omiljeni učenici svojim nastavnicima, da dobijaju samo dobre ocene, do toga da nisu dobri prijatelji. Daroviti učenici su kao i sva ostala deca samo su njihove potrebe veće. Oni brzo uče, brzo pamte, brzo rešavaju probleme i uviđaju odnose, imaju bogat rečnik, napreduju brže od svojih vršnjaka  i slično. Uopšteno govoreći, darovita deca mogu imati sve teškoće i potrebe u školi kao i sva ostala deca.

Kako otkriti darovitog učenika?

Darovitost mogu otkriti roditelji, vaspitači, nastavnici, psiholozi i pedagozi. Darovito dete je dete koje se ističe, u odnosu na ostale učenike, ili visokom inteligencijom ili izrazitim razvojem pojedinih sposobnosti. Darovito dete brže napreduje od vršnjaka.

Da li je dete darovito ili ne to najbolje mogu pokazati testovi koje sprovode psiholozi. Stoga, kada roditelji ili učitelji uoče da dete ima mnoge karakteristike darovite dece, bilo bi dobro da traže mišljenje i psihologa kako bi napravili plan aktivnosti i sadržaja sa kojima bi podsticali tu darovitost.

U identifikaciji darovitosti se može i pogrešiti. Naime, neki daroviti učenici ostaju neprimećeni jer učitelji mogu identifikovati samo one učenike koji redovno uče, koji pokazuju inicijativu. Često se dešava da se zapostavljaju učenici koji dolaze iz drugh sredina ili ne znaju dobro jezik na kojem se nastava održava. Zato je možda bolje pitati same učenike da procene ko je u njihovom odeljenju daroviti.

Darovitima takođe može biti dosadno na časovima i mogu biti frustrirani jer im je gradivo previše lako, mogu izgubiti i interesovanje za učenje. Neki mogu prikriti svoju darovitost kako bi se uklopili u vršnjačku grupu, a neki mogu imati i probleme u učenju koji mogu maskirati njihovu darovitost. Zato je važna podrška odraslih kako bi na vreme prepoznali darovitost i podsticali je ili otklanjali teškoće koje sputavaju dete u ostvarenju svojih potencijala.

Kako razvijati darovitost?

Kada se prepoznaju daroviti učenici, njihovo obrazovanje se može sporovoditi u posebnim odeljenjima gde su i drugi daroviti, preskakanjem razreda ili tako što im se redovni program obogaćuje u skladu sa njihovim interesovanjima i napretkom.

Izdvajanje darovitih u posebna odeljenja u osnovnoj školi, nije praksa u Srbiji. Ovaj vid obrazovanja darovih je takođe teško sprovesti jer su i daroviti međusobno različiti.

Ubrzavanje tj. preskakanje razreda podrazumeva da, na primer, učenik umesto u drugi razred, nakon psihološke procene se upiše u treći. Ovde je veoma važno mišljenje psihologa jer intelektualni razvoj deteta ne mora pratiti i emotivni razvoj.

Ono što se najviše praktikuje jeste obogaćivanje redovnih programa. Ovo mogu sprovoditi svi učitelji i nastavnici za svakog učenika koji pokazuje interesovanje za određeni predmet, a za identifikovane darovite učenike se može izraditi i IOP 3 (individualni obrazovni plan) koji podrazumeva unapred planirane sadržaje i aktivnosti koji razvijaju darovitost.

Daroviti takođe imaju mogućnost da pohađaju dodatnu nastavu, sekcije, fakultativne predmete. Mogu se uključiti u rad Regionalnog centra za talente, ići na strane jezike, sportove, u muzičku školu. Takođe su dragocena iskustva za darovite i posete muzejima, naročito interaktivnim.

U toku rada sa darovitima važno je stvoriti što više prilika da darovit učenik istražuje, rešava probleme, takmiči se sa drugima, da ima priliku da iskaže svoje ideje.

Prethodni tekstSocijalna anksioznost: Crteži koji nam otkrivaju šta to znači
Sledeći tekstTransakciona analiza
Aleksandra Crvenić Pacek
Master pedagog i sertifikovani REKBT psihoterapeut. U svom radu primenjuje REBT, KBT i Shema psihoterapiju.  Autor i Trener psihoedukativne organizacije Psihocentrala.