ŠTA ČINI ŽIVOT VREDNIM ŽIVLJENJA?

Šampionka u klizanju na ledu opisuje svoje osećanje Flow-a u trenucima kada joj nastup ide od ruke: „Osećaš da su sve stvari došle na svoje mesto. Sve je išlo kako treba, sve je bilo dobro, osećaš da te preplavljuje bujica emocija koja se samo nastavlja. Jednostavno ne želiš da prestane, zato što je tako dobro“. Čuveni kompozitor opisuje osećanje koje ima kada mu rad dobro napreduje: „Nalaziš se u stanju kada osećaš kao da ne postojiš. Ovo sam osetio nebrojeno puta, osećam kao da moje ruke nisu deo mene, imam osećaj kao da samo sedim i ništa ne radim, sve vreme začuđen i oduševljen, a muzika nastaje sama od sebe“.

Da li ste nekada bili toliko udubljeni u neku aktivnost, toliko fokusirani i koncentrisani na trenutak da ne primetite da vreme protiče? Ukoliko jeste, onda ste doživeli „flow“.

„Flow“ je optimalno iskustvo ili ti očaravajuća obuzetost. Reč je o mentalnom stanju u kome se osoba potpuno predaje nečemu što trenutno obavlja, a koje je okarakterisano osećanjem fokusiranja energije i srećom i zadovoljstvom zbog uspeha u određenoj aktivnosti. Ovaj pojam je u psihologiju uveo Mihalj Čiksentmihalji. U bukvalnom prevodu na srpski jezik ovo znači „tok“, ali iz razloga što ne postoji u potpunosti adekvatan termin, engleski naziv je opšte prihvaćen.

Posmatrajući kreativne ljude, umetnike, naučnike, Čiksentmihalji se pitao šta je to što je ove ljude uverilo da je upravo posao kojim se bave vredan ulaganja. U većini slučajeva bogatstvo i slava nisu nešto što oni očekuju, a ipak imaju osećaj da rade nešto značajno i u tome vide smisao svog života. Svi kreativni ljudi koje je intervjuisao, kompozitori, glumci, pisci, plesači.. su opisali iskustvo kada se bave određenom aktivnošću kao spontano proticanje ili flow.

Naš nervni sistem nije u stanju da obradi više od 110 delića informacija u sekundi, stoga, kada se bavite određenom aktivnošću i u stanju ste apsolutne posvećenosti, ne ostaje vam dovoljno kapaciteta da obraćate pažnju na senzacije u sopstvenom telu ili da razmišljate o brigama i obavezama kod kuće.

Bez obzira na kulturu, obrazovanje ili bilo koji drugi faktor, „flow“ je stanje koje se potpuno isto javlja kod svih ljudi, stim što određeni ljudi poseduju veći kapacitet za dostizanje flow-a. To su osobe koje pretežno rade stvari zbog stvari po sebi, a ne zbog dostisanje nekog naknadnog spoljašnjeg cija.

POSTOJI 8 KOMPONENTI FLOW-A:

  1. Snažna koncentracija na zadatak i fokusirana pažnja
  2. Orijentisanost ka cilju
  3. Izmenjena percepcija vremena; fokusiranost na zadatak je tolika da se gubi pojam o vremenu
  4. Iskustvo je intrizički nagrađujuće; bavljenje aktivnošću je samo po sebi izvor sreće
  5. Postoji ravnoteža između izazova i veština koje osoba poseduje
  6. Postoji osećaj kontrole nad zadatakom
  7. Smanjena pažnja na fizičke potrebe
  8. Odsustvo ruminacija

Da bismo dostigli stanje flow-a neophodna je ravnoteža između veština koje osoba poseduje i izazova koji je pred njom. Ukoliko je izazov znatno veći u odnosu na veštine osoba može postati anksiozna i pod stresom. Sa druge strane, ukoliko su veštine znatno veće od izazova, osobi može biti dosadno i neće biti fokusirana. Flow se nalazi upravo negde između.

FLOW JE STANJE PUNE POSVEĆENOSTI

Kada se pred vama ne nalaze izazovi niti postoje zahtevi za korišćenje bilo kakvih veština, onda se nalazite u stanju koje se naziva apatija. Ovo se najčešće dešava kada ceo dan provodite pred kompjuterom ili na društvenim mrežama.

Flow je optimalno iskustvo, stanje pune posvećenosti, bavljenja aktivnošću radi nje same i ono što nazivamo istinskom srećom.

Čiksentmihalji opisuje svoje životno delo kao napor da prouči ono što ljude zaista čini srećnima. Sreća o kojoj on govori uključuje konstantno izazivanje da se krene van nečijih ograničenja i da se postane deo nečeg većeg od nas samih.

IZVORilovezrenjanin
Prethodni tekstStres i sindrom izgaranja – šta učiniti?
Sledeći tekstKako kontrolisati bes
Sloboda Katanić
Master psiholog, REBT i KBT psihoterapeut.