F60-F69 Poremećaji ličnosti i poremećaji ponašanja odraslih

Ova podgrupa obuhvata razna klinički značajna stanja i obrasce ponašanja koji teže perzistiranju i predstavljaju karakterističan životni stil i odnos osobe prema sebi i drugima. Neka od ovih stanja i obrasci ponašanja nastaju u ranom periodu razvoja ličnosti, kao posledica zajedničkog uticaja konstitucionalnih faktora i socijalnog iskustva, dok su druga stečena u toku kasnijeg života. Specifični poremećaji ličnosti (F60.-), mešoviti i drugi poremećaji ličnosti (F61.-), i trajne promene ličnosti (F62.-) duboko su ukorenjeni a i trajni obrasci ponašanja, koji se manifestuju kao neprilagodljiva reagovanja na brojne lične i socijalne situacije. Oni predstavljaju ili ekstreme ili značajne devijacije načina na koji prosečna osoba određene kulture percipira, misli, oseća i naročito kako komunicira sa drugima. Takvi obrasci ponašanja teže stabilnosti i obuhvataju mnogobrojne oblasti ponašanja i psihičkog funkcionisanja. Oni su, često, ali ne uvek, udruženi sa raznim stepenom tuge i problemima socijalnog funkcionisanja.

F60.- Disordines personae specifici

Specifični poremećaji ličnosti Ovo su ozbiljne karakterološke smetnje ličnosti i tendencija ponašanja osobe. Poremećaji nisu direktna posledica bolesti, oštećenja i drugih promena na mozgu, drugog psihijatrijskog poremećaja i obično uključuju nekoliko aspekata ličnosti. Poremećaji su povezani skoro uvek, sa značajnim ličnim i socijalnim problemima i pojavljuju se obično u kasnom detinjstvu ili adolescenciji a nastavljaju se i u odraslo doba.

F60.0 Disordo personae paranoides

Paranoidni poremećaj ličnosti Karakteristike ovog poremećaja ličnosti su: preterana osetljivost na odbacivanje-sujećivanje; nezaboravljanje uvreda; sumnjičavost i tendencija da se doživljaj iskrivi i pogrešno tumače neutralni i prijateljski postupci drugih kao neprijateljski ili puni prezira; sklonost patološkoj ljubomori i ratoborno i preterano doživljavanje svojih prava. Mogu postojati precenjivanja sopstvene važnosti i često, sopstvene obaveštenosti. Persona: • expansiva paranoica • fanatica • paranoica • querulosa • sensitiva paranoica Isključuje: paranoia (F22.0) paranoia querulans (F22.8) psychosis paranoides (F22.0) schizophrenia paranoides (F20.0) status paranoides (F22.0)

F60.1 Disordo personae schizoides

Šizoidni poremećaj ličnosti Poremećaj ličnosti koji karakterišu emocionalna hladnoća u socijalnim i drugim komunikacijama, preterana sklonost ka fantazijama, usamljene aktivnosti i samoposmatranje. Ograničene su sposobnosti ispoljavanja osećanja i doživljavanja zadovoljstva. Isključuje: disordo juvenilis schizoides (F84.5) disordo schizotypicus (F21) paranoia (F22.0) schizophrenia (F20.-) syndroma Asperger (F84.5)

F60.2 Disordo personae dissocialis

Disocijalni poremećaj ličnosti Poremećaj ličnosti koji karakterišu nepoštovanje društvenih obaveza i gruba nebriga za osećanja drugih. Postoji velika neusklađenost između ponašanja i vladajućih socijalnih normi. Izmenjeno ponašanje je gotovo nepopravljivo, ni iskustvom ni kažnjavanjem. Postoli nizak prag tolerancije na frustracije i ispoljavanje agresije, uključujući i nasilje, a takva ličnost je sklona da okrivi druge ili, prihvatljivom racionalizacijom, objasni ponašanje u konfliktu sa društvom. Persona: • amoralis • antisocialis • asocialis • psychopathica • sociopathica Isključuje: disordines morum (F91.-) disordo personae emotionalis instabilis (F60.3)

F60.3 Disordo personae emotionalis instabilis

Emocionalni nastabilni poremećaj ličnosti Poremećaj ličnosti koji karakterišu izražena tendencija impulsivnim radnjama bez razmišljanja o posledicama, hirovito raspoloženje i ćudljivost. Postoji sklonost ka izbijanju ljutnje, teškoća u kontroli impulsivnih postupaka i sklonost svađama, osobito ako se impulsivni postupci ograničavaju ili konrolišu. Postoje dva oblika ovog poremećaja: impulsivni tip – koji karakterišu emocionalna nestabilnost i nemogućnost kontrole impulsa, i granični tip – koji karakterišu dodatne poremećene predstave o sebi, ciljevima i unutrašnjim prioritetima, što uzrokuje hronično osećanje praznine, jako poremećene međuljudske odnose, samodestruktivno ponašanje, uključujući pretnje samoubistvom i pokušaje samoubistva. Persona: • aggressiva • explosiva • limitans (borderline) Isključuje: disordo personae dissocialis (F60.2)

F60.4 Disordo personae histrionicus

Teatralni poremećaj ličnosti Poremećaj ličnosti koji karakterišu površna i labilna afektivnost, samodramatizacija, teatralnost, preterano ispoljavanje emocija, sugestibilnost, egocentričnost, samoživost, nebriga za druge, laka povredljivost osećanja i kontinuirano traženje priznanja, uzbuđenja i pažnje. Persona: • hysterica • psychoinfantilis

F60.5 Disordo personae anankasticus

Anankastički poremećaj ličnosti Poremećaj ličnosti koji karakterišu sumnjičavost, perfekcionizam, preterana savesnost, proveravanje i preterana preokupiranost detaljima, tvrdoglavost, opreznost i rigidnost. Mogu postojati uporne i neprijatne misli i podsticaji, koji ne dobijaju težinu opsesivno-prisilnog poremećaja. Persona: • compulsiva • obsessiva • obsessivo-compulsiva Isključuje: disordo obsessivocompulsivus (F42.-)

F60.6 Disordo personae anxiosus [evitans]

Anksiozni (izbegavajući) poremećaj ličnosti Poremećaj ličnosti koji karakterišu napetost, strah, nesigurnost i inferiornost. Postoji stalna potreba za prihvatanjem i dopadanjem, preosetljivost na odbacivanje i kritiku od malobrojnih ličnih veza, kao i težnja ka izbegavanju izvesnih aktivnosti, preuveličavajući obične potencijalne opasnosti ili rizike u svakodnevnim situacijama.

F60.7 Disordo personae dependens

Poremećaj ličnosti u sferi zavisnosti Poremećaj ličnosti koji karakterišu pasivno prepuštanje drugima da odlučuju sve o njima, snažno strahovanje od napuštanja, doživljavanje despomoćnosti i nekompetentnosti, pasivno saglašavanje sa željama starijih i drugih osoba i nedovoljna briga za svakodnevne životne potrebe. Osoba može pokazivati nedostatak energije u emocionalnim i intelektualnim sferama, a postoji, često, i tendencija da se odgovornost prebaci na druge. Persona: • asthenica • non adaequata • passiva • suicidiva

F60.8 Disordines personae alii, specificati

Drugi označeni poremećaji ličnosti Persona: • excentrica • immatura • instabilis • narcissoides • passivoagressiva • psychoneurotica

F60.9 Disordo personae, non specificatus

Poremećaj ličnosti, neoznačen Neurosis character NOS Persona morbida NOS

F61 Disordines personae mixti, et alii

Mešoviti i drugi poremećaji ličnosti Ova kategorija obuhvata poremećaje ličnosti koji su često neugodni, ali su bez specifičnih simptoma koji karakterišu poremećaje opisane u F60.-. Ove poremećaje je zbog toga često mnogo teže dijagnostikovati nego poremećaje u F60.-. Uključuju se: – mešoviti poremećaji ličnosti sa nekoliko karakteristika poremećaja iz F60.- ali bez dominantne grupe simptoma, koji bi dozvolili specifičniju dijagnozu – neugodne promene ličnosti koje nisu klasifikovane u F60.- ili F62.-, a koje se smatraju sekundarnim za glavnu dijagnozu, udruženog afektivnog ili anksioznog poremećaja. Isključuje: persona qualitativa, gradus majoris (Z73.1)

F62.- Mutatio personae persistens non organica

Trajna promena ličnosti neorganskog porekla Poremećaji ličnosti i ponašanja odraslih osoba koji su se razvili bez ranijeg poremećaja ličnosti posle katastrofičnog ili prolongiranog stresa ili posle teške psihijatrijske bolesti. Ovu dijagnozu treba postaviti samo kada postoji dokaz o definitivnoj i trajnoj promeni obrasca percipiranja, komuniciranja ili mišljenja o okolini i sebi samome. Promena ličnosti može biti značajna i udružena sa neelastičnim maladaptivnim ponašanjem, koje nije postojalo pre patološkog doživljaja. Promena nije direktna posledica nekog drugog duševnog poremećaja, niti rezidualni simptom ranijeg duševnog poremećaja. Isključuje: disordines personae et disordines morum propter morbum, damnum et dysfunctionem cerebri (F07.-)

F62.0 Mutatio personae postcatastrophica permanens

Trajna promena ličnosti posle doživljene katastrofe Trajna promena ličnosti posle doživljaja teškog stresa, prisutna barem dve godine. Stres mora biti tako ekstreman da može da objasni tešku posledicu na osobu, i bez nužne lične povredljivosti. Poremećaj karakterišu neprijateljstvo ili nepoverenje prema svetu, socijalno povlačenje, osećanja praznine i bespomoćnosti, hronični doživljaj „pretećeg sloma“ (kao da postoji stalna ugroženost) i otuđenost. Posttraumatski stresni poremećaj (F43.1) može prethoditi ovom obliku promene ličnosti. Mutatio persone post accidentem, gradus majoris Mutatio persone post castra concentrata Mutatio persone post cruciatum Mutatio persone post minationem mortalem prolongatam Mutatio persone post terrorem Isključuje: disordo posttraumaticus stressogenes (F43.1)

F62.1 Disordo personae persistens post morbum psychiatricum

Trajna promena ličnosti posle psihijatrijske bolesti Promena ličnosti koja se pripisuje traumatskom iskustvu preležane ozbiljne psihijatrijske bolesti, i traje barem dve godine. Promena se ne može objasniti prethodno postojećim poremećajem ličnosti i treba je diferencirati od rezidualne shizofrenije i drugih stanja nepotpunog oporavka od ranijeg duševnog poremećaja. Ovaj poremećaj karakterišu preterana zavisnost i zahtevan stav prema drugima; ubeđenje da je izmenjen ili stigmatisan prethodnom bolešću – što dovodi do nemogućnosti uspostavljanja i održavanja bliskih i poverljivih ličnih odnosa i do socijalne izolacije; pasivnost, redukovano interesovanje i umanjeno bavljenje slobodnim aktivnostima. Osoba se uvek žali da je: bolesna – što može biti povezano sa hipohondrijazom i bolesnim ponašanjem; disforična i labilnog raspoloženja, a što nije posledica sadašnjeg duševnog poremećaja, niti prethodnog duševnog poremećaja sa rezidualnim afektivnim simptomima; i da ima dugotrajne probleme u oblasti socijalnog i profesijskog funkcionisanja.

F62.8 Disordines personae persistentes alii

Druge trajne promene ličnosti Syndroma personae dolorosae chronica

F62.9 Disordo personae persistens, non specificatus

Trajna promena ličnosti, neoznačena 339 2010 F63.- Disordines consuetudinum et impulsuum Poremećaji navika i impulsa Ova kategorija uključuje neke poremećaje ponašanja koji nisu klasifikovani na drugom mestu. Ove poremećaje karakterišu ponavljani postupci bez jasne racionalne motivacije, nemogućnost kontrole ovih postupaka i štete nanete interesima bolesnika i interesima drugih ljudi. Obolela osoba iznosi da je ponašanje udruženo sa impulsima za određeni postupak. Uzroci ovih stanja su nepoznati, a grupisani su zajedno zbog velikih deskriptivnih sličnosti, a ne zato što dele bilo koje druge značajne karakteristike. Isključuje: disordines incilnationis sexualis (F65.-) disordines mentales et disordines morum propter consumatio alcoholica et medicamentosa enormis (F10-F19)

F63.0 Alea pathologica

Patološko kockanje Poremećaj koji se sastoji od čestih ponavljanja epizoda kockanja, koje dominira u životu osobe i oštećuje njene socijalne, radne, materijalne i porodične vrednosti i obaveze. Alea compulsiva Isključuje: alea excessiva cum mania (F30.-) disordo personae dissocialis (F60.2) kockanje i klađenje, neoznačeno (Z72.6)

F63.1 Pyromania pathologica

Piromanija – patološko podmetanje požara Poremećaj koji karakterišu podmetanja ili pokušaji podmetanja požara u imovinu i druge objekte, bez očiglednog motiva, i stalna preokupiranost temama koje su povezane sa vatrom i spaljivanjem. Ovo ponašanje često prati osećanje rasta napetosti pre postupka i intenzivno uzbuđenje odmah posle podmetanja požara. Isključuje: pyromania cum disordine intoxicationis alcoholicae et medicamentosae (F10-F19, sa pridruženim četvrtim karakterom .0) pyromania cum disordine morum (F91.-) pyromania cum disordine personae dissocili (F60.2) pyromania cum disordinibus mentalibus organicis (F00-F09) pyromania cum schizophrenia (F20.-)

F63.2 Cleptomania

Kleptomanija – patološka sklonost krađi Poremećaj koji karakteriše ponavljani neuspeh osobe da se suprotstavi impulsima da krade stvari koje nisu za ličnu upotrebu niti služe za dobijanje novca. Ukradene stvari se odbacuju, daju drugima ili se sakupljaju. Ovo ponašanje obično prate povećana napetost pre i zadovoljstvo u toku i posle krađe. Isključuje: disordo depressivus cum furto (F31-F33) organski i simptomatski duševni poremećaji (F00-F09) suspectus cum furto tabernae (Z03.2)

F63.3 Trichotillomania

Trihotilomanija – bolesno čupanje kose Poremećaj koji karakteriše primetni gubitak kose zbog ponavljanih neuspeha odupiranju impulsima za čupanje kose. Čupanju kose obično prethodi rastuća napetost, a potom doživljaji olakšanja i zadovoljstva. Ovu dijagnozu ne treba postaviti ako je prethodno postojalo zapaljenje kože, ili ako je čupanje kose reakcija na sumanutost ili halucinaciju. Isključuje: trichorrhexomania (F98.4)

F63.8 Disordines consuetudinum et impulsuum alii

Drugi poremećaji navika i impulsa Ova kategorija se koristi za druge vrste stalno repetitivnog maladaptivnog ponašanja koje nije sekundarno poznatom psihijatrijskom sindromu i u kojima osoba, uvek iznova, ne uspeva da se odupre impulsima za izvršenje tog ponašanja. Postoji prodromalni period napetosti doživljaja olakšanja u vreme izvršenja dela. Disordo explosiva intermittens

F63.9 Disordo consuetudinum et impulsuum, non specificatus

Poremećaj navika i impulsa, neoznačen

F64.- Disordines identitatis sexualis

Poremećaji polnog identiteta

F64.0 Transsexualismus

Transseksualizam Želja da se živi i bude prihvaćen kao osoba suprotnog pola, a sopstveni pol se doživljava, obično, nelagodno ili neadekvatno. Osoba želi da promeni pol pomoću hirurškog ili hormonskog tretmana.

F64.1 Transvestitismus duplex

Transvestitizam sa dvostrukom ulogom Oblačenje odeće suprotnog pola radi privremenog uživanja i osećaja pripadnosti suprotnom polu a bez želje za stalnom promenom pola i hirurškim putem. Ovako oblačenje nije praćeno i polnim uzbuđenjem. Disordo identitatis adolescentis seu adulti, non transsexualis Isključuje: transvestitismus fetishisticus (F65.1)

F64.2 Disordo identitatis sexualis puerilis

Poremećaj polnog identiteta u detinjstvu Poremećaj se obično javlja prvi put za vreme ranog detinjstva (uvek pre puberteta). Karakterišu ga stalno i intenzivno nezadovoljstvo svojim polom i želja (ili insistiranje) da se pripada suprotnom polu. Osoba je stalno preokupirana odećom i poslovima suprotnog pola, uz negiranje svoga pola. Ova dijagnoza podrazumeva težak poremećaj normalnog polnog identiteta, te samo bučno ponašanje kod devojčica i dečaka nije dovoljno. Poremećaj polnog identiteta kod osoba koje su u pubertetu ili ulaze u pubertet ne treba dijagnostikovati ovde već u F66.-. Isključuje: disordo maturationis sexualis (F66.0) orientatio sexualis egodystonica (F66.1)

F64.8 Disordines identitatis sexualis alii

Drugi poremećaji polnog identiteta F64.9 Disordo identitatis sexualis, non specificatus Poremećaj polnog identiteta, neoznačen Disordo partium sexus NOS F65.- Disordines inclinationis sexualis Poremećaji polne sklonosti Uključuje: paraphiliasis

F65.0 Fetishismus

Fetišizam Vezivanje za neku neživu stvar kao stimulus za polno uzbuđenje i polno zadovoljstvo. Mnogi fetiši su stvari koje pripadaju ljudima kao što su delovi odeće ili obuće. Drugi česti fetiši su neki materijali, kao što su guma, plastika ili koža. Pojedini fetiši imaju različitu vrednost za osobu a u nekim slučajevima služe samo da pojačaju polno uzbuđenje koje se završava na uobičajeni način (npr., želja da partner oblači naročitu odeću).

F65.1 Transvestitismus fetishisticus

Fetišistički transvestitizam Oblačenje odeće suprotnog pola i stvaranje utiska osobe suprotnog pola izaziva polno uzbuđenje i polno zadovoljstvo. Ovaj poremećaj se razlikuje od fetišističkog transseksualizma po jasnoj povezanosti sa polnim uzbuđenjem i jakom željom da se ukloni odeća, kada se doživi orgazam i smanji seksualno uzbuđenje. To može da se pojavi kao ranija faza u razvoju transseksualizma. Fetishismus transvesticus

F65.2 Exhibitionismus

Egzibicionizam Povratna ili trajna tendencija osobe da pokazuje svoje polne organe nepoznatim osobama (obično osobama suprotnog pola) ili na javnim mestima, bez pozivanja i namere da se ostvari bliži kontakt. Obično, ali ne uvek, postoji polno uzbuđenje u vreme pokazivanja a postupak je, obično, praćen masturbacijom.

F65.3 Voyeurismus

Voajerizam Povratna ili trajna tendencija ka posmatranju drugih osoba u toku polnog odnosa ili intimnog ponašanja, kakvo je skidanje odeće. Ovo obično dovodi do polnog uzbuđenja i masturbacije a izvodi se bez znanja posmatrane osobe.

F65.4 Paedophilia

Pedofilija Polna sklonost prema deci, dečacima ili devojčicama obično prepubertetskog ili ranog pubertetskog uzrasta.

F65.5 Sadomasochismus

Sadomazohizam Prioritetna sklonost polne aktivnosti koja uključuje izazivanje bola, ponižavanje ili potčinjavanje. Ako osoba više voli da trpi takve stimulacije – pojava se zove mazohizam, a izvođenje takvih radnji je sadizam. Neka osoba, često, postiže polno uzbuđenje negujući obe radnje – mazohizam i sadizam. Masochismus Sadismus

F65.6 Disordines inclinationis sexualis multiplices

Višestruki poremećaji polne sklonosti Nekada se kod iste osobe pojavljuje više poremećaja polne sklonosti a da nijedan poremećaj nije prvi u nizu. Najčešća kombinacija je fetišizam, transvestitizam i sadomazohizam.

F65.8 Disordines inclinationis sexualis alii

Drugi poremećaji polne sklonosti Raznovrsni drugi oblici polne sklonosti i aktivnosti se mogu pojaviti. Ovde su uključeni: nepristojni telefonski pozivi, trljanje o druge ljude (froterizam) na prepunim javnim mestima radi seksualne stimulacije, polna aktivnost sa životinjama, i gušenje ili anoksija za pojačavanje polnog uzbuđenja. Frotterismus Necrophilia F65.9 Disordo inclinationis sexualis, non specificatus Poremećaj polne sklonosti, neoznačen Deviatio sexualis NOS

F66.- Disordines mentales et disordines cum evolutione et orientatione sexuali

Psihološki poremećaji i poremećaji ponašanja povezani sa polnim razvojem i orijentacijom Napomena: Seksualna orijentacija sama po sebi ne treba se posmatrati kao poremećaj.

F66.0 Disordo maturationis sexualis

Poremećaj polnog sazrevanja Osoba je nesigurna oko svog polnog identiteta ili polne orijentacije, što uzrokuje anksioznost ili depresiju. Poremećaj se najčešće javlja kod adolescenata, koji nisu sigurni da imaju homoseksualnu, heteroseksualnu ili bipolnu orijentaciju, ili kod osoba koje posle stabilne polne orijentacije (često u okviru dugotrajnog odnosa) otkrivaju da se njihova polna orijentacija menja.

F66.1 Orientatio sexualis egodystonica

Egodistonička polna orijentacija Nema sumnje u vezi sa polnim identitetom (homoseksualni, heteroseksualni, biseksualni ili prepubertetni) ili polnom sklonošću, ali osoba želi da on bude drugačiji, zbog prisutnih psiholoških i bihejvioralnih poremećaja, i može čak tražiti tretman da se on promeni.

F66.2 Disordo relationis sexualis

Poremećaj polnog odnosa partnera Identitet roda ili polna orijentacija (heteroseksualna, homoseksualna ili biseksualna) odgovorni su za teškoće u uspostavljanju ili održavanju veze sa polnim partnerom.

F66.8 Disordines evolutionis psychosexualis alii

Drugi psihoseksualni razvojni poremećaji F66.9 Disordo evolutionis psychosexualis, non specificatus Psihoseksualni razvojni poremećaj, neoznačen 342 Grupa V

F68.- Disordines personae et disordines morum adultorum alii

Drugi poremećaji ličnosti i poremećaji ponašanja odraslih

F68.0 Elaboratio symptomatum somaticorum psychogenium

Obrada telesnih simptoma zbog psihičkih razloga Telesni simptomi, koji odgovaraju ili su posledica dokazanog telesnog poremećaja, oboljenja ili nesposobnosti, postaju prenaglašeni i produženi zbog psihičkog stanja bolesnika. Osoba se oseća, obično, nelagodno zbog bola ili nesposobnosti i često je preterano obuzeta brigama, koje mogu biti opravdane zbog mogućnosti produžavanja i pogoršavaja nesposobnosti ili bola. Neurosis compensatoria

F68.1 Provocatio symptomatum intenta sive simulatio symptomatum impotentiarum psychicarum somaticorum (disordo simulans)

Namerno izazivanje ili simuliranje telesnih simptoma psihičkih nesposobnosti (simulirani poremećaj) Osoba ponavljano simulira simptome i čak može sebe samopovrediti u cilju izazivanja simptoma ili znakova. Motivacija je skrivena, verovatno intrapsihička, i ima za cilj prihvatanje uloge bolesnika. Poremećaj je često udružen sa drugim poremećajima ličnosti i poremećajima u međuljudskim odnosima. Patiens peregrinans Syndroma Munchausen Syndroma „locusta“ hospitalis Isključuje: dermatitis contagiosa (L98.1) persona morbum simulans (Z76.5)

F68.8 Disordines personae et disordines morum adultorum alii, specifici

Drugi specifični poremećaji ličnosti i poremećaji ponašanja odraslih Disordo characteris NOS Disordo relationis NOS

F69 Disordines personae et disordines morum adulti, non specificati

Poremećaji ličnosti i poremećaji ponašanja odrasle osobe, neoznačeni