F90-F98 Poremećaji ponašanja i poremećaji emocija sa početkom u detinjstvu i adolescenciji

F90.- Disordines hyperkinetici

Hiperkinetički poremećaji Ova grupa poremećaja koju karakterišu rani početak (obično u prvih pet godina života), nedostatak istrajnosti u aktivnostima koje zahtevaju kognitivno angažovanje i tendencija prelaska sa jedne aktivnosti na drugu (bez okončanja bilo koje), dezorganizacije, loša kontrola pokreta i preterana aktivnost. Nekoliko drugih nenormalnosti može biti prisutno. Hiperkinetička deca su često neopreznai impulsivna, sklona incidentima, i često imaju disciplinskih problema zbog nepromišljenog kršenja pravila, umesto razumnog protivljenja. Njihovi odnosi sa odraslima, su često, socijalno dezinhibisani, bez uobičajene opreznosti irezerve. Ova deca nisu prihvaćena od druge dece i mogu postati izolovana. Oštećenje kognitivnih funkcija je uobičajeno, a specifični zastoji u razvoju motorike i govora su česti. Sekundarne komplikacije uključuju disocijalno ponašanje i lošu samoprocenu. Isključuje: disordines axiotici (F41.-) disordines evolutionis pervasivae (F84.-) disordines thymiaci [affectivi] (F30-F39) schizophrenia (F20.-)

F90.0 Disordo activitatis et disordo attentionis

Poremećaj aktivnosti i poremećaj pažnje Attentione deficienti: • disordo cum hyperactivitatis syndrome hyperactivitatis cum attentione deficienti Isključuje: disordo morum hyperkineticus (F90.1)

F90.1 Disordo morum hyperkineticus Hiperkinetički poremećaj ponašanja Hyperkinesia cum disordine morum

F90.8 Disordines hyperkinetici alii

Drugi hiperkinetički poremećaji F90.9 Disordo hyperkineticus, non specificatus Hiperkinetički poremećaj, neoznačen Reactio puerorum sive adolescentium hyperkinetica Syndroma hyperkinetica NOS

F91.- Disordines morum

Poremećaji ponašanja Poremećaje ponašanja karakteriše stalno ponavljano antisocijalno, agresivno i izazivačko ponašanje. Takvo ponašanje može dostići najveće prestupe (od očekivanog za taj uzrast) i stoga je ozbiljnije od običnog dečjeg nestašluka ili adolescentnog bunta. To su trajniji oblici ponašanja (šest ili više meseci). Karakteristike poremećaja ponašanja, takođe, mogu biti simptomatične za druga psihijatrijska stanja, u kom slučaju se šifrira osnovna dijagnoza. Primeri ponašanja na kojima se zasniva dijagnoza uključuju: preterane tuče, zastrašivanja, surovost prema drugim ljudima ili životinjama, žestoku destruktivnost prema imovini, podmetanje požara, krađu, povavljano laganje, izostajanje iz škole i bežanje od kuće, neobično česte i teške napade besa i neposlušnost. Svako navedeno obeležje, ako je naglašeno, dovoljno je za dijagnozu, ali to nisu izolovani antisocijalni akti. Isključuje: Disordines evolutionis pervasivi (F84.-) Disordines thymiaci (F30-F39) Disordines: • hyperkinetici (F90.1) • morum et emotionum (F92.-) schizophrenia (F20.-)

F91.0 Disordo morum in familia

Poremećaji ponašanja u porodici Poremećaj ponašanja obihvata antisocijalno ili agresivno ponašanje (ne samo opiruće, prkosno, rušilačko) i ovo nenormalno ponašanje je u potpunosti ili skoro u potpunosti ograničeno na kuću i na interakciju sa članovima najuže porodice ili sa članovima domaćinstva. Poremećaj zahteva zadovoljenje opštih kriterijuma za F91.-, čak i teško poremećeni odnosi roditelj dete nisu, sami po sebi, dovoljni za dijagnozu.

F91.1 Disordo morum non socialisatus

Poremećaj ponašanja uzrokovan nepotpunom socijalizacijom Poremećaj ponašanja karakterišu: trajno prisutno antisocijalno ili agresivno ponašanje (zadovoljava opšte kriterijume za F91.- a ne sastoji se od suprostavljajućeg, izazivačkog i rušilačkog ponašanja) i značajno rasprostranjeno oštećenje odnosa sa drugom decom.a Disordo aggressivus, non socialisatus Disordo morum solitorum aggressivus

F91.2 Disordo morum socialisatus

Poremećaj socijalizovanog ponašanja Poremećaj ponašanja karakterišu stalno asocijalno ili agresivno ponašanje (zadovoljava sve kriterijume za F91.- a ne sastoji se samo od suprostavljajućeg, izazivačkog i rušilačkog ponašanja pojedinca, koji su uglavnom dobro uključeni u njihovu grupu vršnjaka). Absentia a schola Delinquentia turmalis Disordo morum, typus turmalis Furtum turmale Impetus globi

F91.3 Disordo oppositus et provocatus

Poremećaji protivljenja i prkosa Poremećaj ponašanja se, obično, javlja kod mlade dece. Osnovna obeležja: nepokorno, neposlušno i provokativno ponašanje, a bez delikventne aktivnosti, teškog antisocijalnog ili agresivnog ponašanja. Za dijagnostikovanje ovog poremećaja moraju biti zadovoljeni opšti kriterijumi za F91.-, čak i jako nestašno ili nevaljalo ponašanje nije, samo po sebi, dovoljno za postavljanje dijagnoze. Treba biti oprezan pre upotrebe ove kategorije, naročito kod starije dece. Klinički značajni poremećaji ponašanja starije dece su, obično, praćeni antisocijalnim ili agresivnim ponašanjem, koja prevazilaze nepokornost, neposlušnost, ili rušilaštvom. F91.8 Disordines morum alii Drugi poremećaji ponašanja

F91.9 Disordo morum, non specificatus

Poremećaj ponašanja, neoznačen Disordo: • morum puerilium NOS

F92.- Disordines morum et emotionum mixti

Mešoviti poremećaji ponašanja i emocija Ovu grupu poremećaja karakterišu trajna agresivnost, antisocijalno ili oprečno ponašanje i jasno naglašeni simptomi depresije, anksioznosti ili druge emocionalne smetnje. Moraju biti zadovoljeni uvek kriterijumi za poremećaje ponašanja u detinjstvu (F9l.-) i za emocionalne poremećaje u detinjstvu (F93.-) ili dijagnoze neuroza odraslih (F40-F48) ili poremećaji raspoloženja (F30-F39).

F92.0 Disordo morum depressivus

Poremećaj ponašanja u vidu depresije Ova kategorija zahteva kombinaciju poremećaja ponašanja (F91.-) i trajno i naznačeno depresivno raspoloženje(F32.-), sa simptomima kao što su: naglašena bezvoljnost, gubitak interesovanja i zadovoljstva za uobičajene aktivnosti, samootuđivanje i beznađe. Mogu biti prisutne, smetnje spavanja i apetita. Disordo morum cum depressione(F91.-, F32.0)

F92.8 Disordines morum et emotionum mixti alii

Drugi mešoviti poremećaji ponašanja i emocija Ova kategorija zahteva kombinaciju: poremećaja ponašanja (F91.-) i trajno naglašene emocionalne simptome, kao što su: anksioznost, opsesije ili prisilne radnje, depersonalizacija ili derealizacija, fobije ili hipohondrijaza. Disordo morumF91.- • disordo emotionalis F93.- • disordo neuroticus F40-F48 F92.9 Disordo morum et emotionum mixtus, non specificatus Mešovit poremećaj ponašanja i emocija, neoznačen F93.- Disordo emotionum in infantia oreus Poremećaj emocija sa početkom u detinjstvu U normalnim razvojnim tokovima dece, u većini, sreću se samo preterivanja normalnog toka, a ne nenormalni kvalitativni poremećaji, sami po sebi. Svojstvenost razvoja se upotrebljava, kao ključno dijagnostičko sredstvo, pri odrđivanju razlike između ovih poremećaja emocija sa početkom specifičnim za detinjstvo i neurotskih poremećaja. (F40-F48). Isključuje: Disordines morum et emotionum (F92.-)

F93.0 Disordo separationis puerilis anxiosus

Anksiozni poremećaji odvajanja u detinjstvu Ovaj poremećaj treba dijagnostikovati kada strah od odvajanja čini osnov anksioznosti i kada se ta anksioznost pojavljuje prvi put tokom ranog perioda života. Razlikuje se od normalne anksioznosti odvajanja, kako po stepenu jačine, koga je statistički neuobičajena (uključujuću nenormalno dugo zadržavanje posle uobičajenog uzrasta) tako i po značajnim problemima u socijalnom funkcionisanju.u Isključuje: Disordines neurotici (F40-F48) Disordines tymiaci [affectivi] (F30-F39) Disordo puerilis phobicus anxiosus (F93.1) Disordo puerilis socialis axiosus (F93.2)

F93.1 Disordo puerilis phobicus anxiosus

Fobijsko anksiozni poremećaj u detinjstvu Strahovi dece koji pokazuju jasnu specifičnu razvojnu fazu i javljaju se (do izvesnog stepena) kod većine dece, ali nisu normalni u stepenu. Druge strahove kod dece ali koji nisu normalni deo psihosocijalnog razvoja (npr. Agorafobija) treba šifrirati odgovarajućom kategorijama u podgrupim F40-F49. Isključuje: Disordo anxiosus generalisatus (F41.1)

F93.2 Disordo puerilis socialis anxiosus

Socijalni anksiozni poremećaj u detinjstvu U ovom poremećaju dete se plaši nepoznatih osoba, ispoljava određeni stepen socijalnog opreza ili anksioznosti pri susretanju sa novim, nepoznatim ili socijalno zastrašujućom situacijama. Ovu kategoriju treba upotrebljavati samo kada se strahovi jave u ranom životnom dobu, kada su neobično jaki i kad su praćeni problemima u socijalnom funkcionisanju. Disordo pueritiae et adolescentiae evitans

F93.3 Disordo aemulationis cum fratre et sorore

Poremećaj suparništva sa bratom ili sestrom Većina male dece ispoljava izvesni stepen emocionalnih poteškoća, obično neposredno posle rođenja mlađeg detea ili sestre. Poremećaj suparništva, sa bratom ili sestrom treba dijagnostikovati samo ako je patološki po stepenu i trajanju teškoća, statistički neuobičajen i udružen sa oštećenjem socijalnih interakcija. Aemulatio puerilis cum fratre et sosrore

F93.8 Disordines emotionum in infantia orti alii

Drugi poremećaji emocija u detinjstvu Disordo anxioticus major Disordo identitatis Isključuje: Disordo identitatis sexualis puerilis (F64.2)

F93.9 Disordo emotionum puerilis, non specificatus

Poremećaj emocija nastao u detinjstvu, neoznačen

F94.- Disordines functionis socialis in infantia et adolescentia orti

Poremećaji socijalnog funkcionisanja nastali u detinjstvu i adolescenciji Predstavlja raznovrsnu grupu poremećaja, koju zajednički karakterišu nenormalnosti u socijalnom funkcionisanju, koje počinje u razvojnom periodu ali nisu primarno karakterisane jasnom konstitucionalnom socijalnom nesposobnošću i deficitom koji prožima sve sfere funkcionisanja (za razliku od prožimajućih poremećaja razvoja). U mnogim slučajevima, najznačajniju ulogu u etiologiji igraju teške izopačenosti u sredini i oskudice.

F94.0 Mutismus selectivus

Probiračka nemost Poremećaj karakteriše selektivan govor, uglavnom uslovljen emocijama, pa dete ispoljava govorne sposobnosti u nekim situacijama, dok u drugim određenim situacijama ne uspeva da govori. Poremećaj je, obično, udružen sa naznačenim crtama ličnosti, kao što su: anksioznost, povlačenje, senzitivnost ili otpor. Isključuje: Disordines evolutionis orationis et linquae specificati (F80.-) Disordines evolutionis pervasivi (F84.-) Mutismus separationis puerilis anxioticus (F93.0) schizophrenia (F20.-)

F94.1 Disordo connoxivus reactivus puerilis

Reaktivni poremećaj vezivanja u detinjstvu Počinje u prvih pet godina života, a poremećaj karakterišu: trajno nenormalnosti u detetovim obrascima socijalnog odnosa, poremećaji emocija i reakcije na uslove okoline (npr., staršljivost i nemir, loše socijalne interakcije sa vršnjacima, agresija prema sebi i drugima, nevoljnost i zaostajanje u rastu u retkim slučajevima). Sindrom, verovatno, nastaje kao direktna posledica teškog zanemarivanja od strane rositelja, zloupotrebeili veoma lošeg postupanja. Koristite drugu šifru, ako je potrebno, da označite zaostajanje u napredovanju ili rastu. Isključuje: Disordo disinhibitionalis connexivus puerilis (F94.2) Forma normalis connexiva ad sexum in infantia Problemata psychosocialia (Z61.4-Z61.6) Syndroma Asperger (F84.5) Syndroma vexationis (T74.-)

F94.2 Disordo disinhibitionalis connexivus puerilis

Poremećaj vezivanja u detinjstvu Poseban obrazac nenormalnog socijalnog funkcionisanja, koji karakterišu: pojavljivanje u prvih pet godina života i težnja da se obrazac zadrži, uprkos značajnim promenama u sredini. Dete obično ispoljava: difuzno, neselektivno usmereno ponašanje vezivanja, traži pažnju i slepo prijateljsko ponašanje i slabu modulaciju odnosa sa vršnjacima. Može, ali ne mora, biti praćeno poremećajima emocija ili ponašanja, a što zavisi od okolnosti u kojima se dete nalazi. Psychopathia affectionlis Syndroma institutionalis Isključuje: Disordines hyperkinetici (F90.-) Disordo connexivus puerilis (F94.1) Hospitalismus puerilis (F43.2) Syndroma Asperger (F84.5)

F94.8 Disordines functionalis socialis puerilis alii

Drugi poremećaji socijalnog funkcionisanja u detinjstvu

F94.9 Disordo functionis socialis puerilis, non specificatus

Poremećaj socijalnog funkcionisanja u detinjstvu, neoznačen

F95.- Disordines spasmi involuntarii

Tikovi – nevoljni pokreti mišića Sindromi pri kojima je glavni simptom neki oblik tika. Tik je nevoljan, brz, ponavljajući, neritmički pokret pojedinih mišića (obično zahvata ograničene mišićne Gruppe) ili nagla glasovna produkcija, koja ne sluti jasnom cilju. Tikovi teže da budu uporni ali, obično, mogu biti zaustavljeni tokom različitih vremenskih perioda, pojačavaju se stresom i iščezavaju tokom spavanja. Najčešći tikovi mišića su: žmirkanje, trzaji vratom, sleganje ramenima i grimasiranje. Najčešći glasovni tikovi su: kašljucanje, lajanje, šmrkanje i šištanje. Složeni tikovi su obično: samoudaranje, skakanje i cupkanje, a složeni glasovni tikovi su: ponavljanje određenih reči, upotreba nepristojnih reči (često pogrdnih sa koprolalijom) i ponavljanje sopstvenih glasova ili reči (palilalia).

F95.0 Tic transitorius

Prolazan tik Ispunjava opšte kriterijume za poremećaj karakterističan za tik, ali tikovi ne traju duže od 12 meseci. Tikovi se, obično, javljaju u obliku žmirkanja, grimasiranja ili trzanja glavom.

F95.1 Tic motorius sive vocalis chronicus

Hronični motorni ili glasovni tik Ispunjava opšte kriterijume za poremećaj karakterističan za tik. Postoje motorni ili glasovni tik poremećaji (ali ne oba), prosti ili složeni (ali obično složeni) i traju duže od jedne godine.

F95.2 Tic motorius et vocalis multiplex [de la Tourette]

Kombinovani glasovno motorni tik Oblik tika pri kome postoje (ili su postojali) složeni tikovi mišića i jedan ili više glasovnih tikova, ali se ne moraju pojavljivati podudarno. Tik se obično pogoršava tokom adolescencije i teži da traje i tokom odraslog životnog doba. Glasovni tikovi, obično, složeni su sa eksplozivnom pojavljujućom vokalizacijom, kašljucanjem, groktanjem i upotrebom, nekada, nepristojnih reči i izraza. Ponekada ovo prati gestikularna ehopraksija, koja, takođe može biti nepristojne prirode (copropraxia).

F95.8 Tic alius

Drugi tik

F95.9 Tic, non specificatus Tik

neoznačen Tic NOS

F98.- Disordines emotionum et disordines morum in infantia sive adolescentia orti alii

Drugi poremećaji emocija i poremećaji ponašanja nastali u detinjstvu i adolescenciji Ova kategorija obuhvata heterogenu grupu poremećaja, različitu u mnogim aspektima, a jedino imaju zajednički početak u detinjstvu. Neka stanja predstavljaju dobro definisane sindrome, dok su druga samo kompleks simptoma, koja se moraju ovde uključiti, zbog njihove učestalosti i udruženosti sa psihosocijalnim problemima, a ne mogu se pripojiti drugim sindromima. Isključuje: Disordo identitatis sexualis puerilis (F64.2) Disordo obsessivocompulsivus (F42.-) Dyssomnus non organicus (F51.-) Respiratio cum interruptionibus (R06.8) Syndroma Kleine-Levin (G47.8)

F98.0 Enuresis non organica

Nevoljno umokravanje, neorgansko Poremećaj karakteriše nevoljno umokravanje, danju ili noću, neprimereno za duševni uzrast i nije posledica loše kontrole mokraćne bešike (neurološki poremećaj), epileptičkih napada ili bilo koje strukturne promene mokraćnog sistema. Enureza može biti prisutna od rođenja ili se može pojaviti posle uspostavljane kontrole mokraćne bešike. Enureza može, a ne mora, biti udružena sa izraženim poremećajem emocija ili ponašanja. Enuresis functionalis Enuresis nonorganica (primaria) (secundaria) Enuresis psychogenes Incontinentia urinae, non organica Isključuje: enuresis NOS (R32)

F98.1 Encopresis non organica

Nevoljno ispuštanje stolice, neorgansko Ponavljano (voljno ili nevoljno) ispuštanje fecesa, obično normalne ili skoro normalne konzistencije, na zato neprikladnim mestima, u socijokulturnoj sredini osobe. Stanje može da predstavlja nenormalan produžetak normalne dečje inkontinencije, gubitak već stečene konrole ili namernu defekaciju na neprikladnim mestima, uprkos normalne fiziološke kontrole creva. Enkopreza može biti monosimptomatski poremećaj ili deo drugih poremećaja, naročito poremećaja emocija (F93.-) ili poremećaj ponašanja (F91.-). Encopresis funkcionalis Encopresis psychogenes Incontinencia faecalis, non organica Koristite dodatnu šifru, ako je potrebno, za označavanje uzroka bilo koje koegzistirajuće opstipacije. Isključuje: encopresis NOS (R15)

F98.2 Disordo nutritionis infantis et pueri

Poremećaj ishrane odojčadi i deteta Poremećaj ishrane različitih manifestacija su obično specifični za period odojčeta i ranog detinjstva. Prisutni su odbijanje hrane, ekstremne ćudljivosti u prisustvu adekvatne količine hrane i sposobne osobe koja se brineo detetu i svako odsustvo telesnog oboljenja. Može, a ne mora, biti izražena i ruminacija (ponavljano preživanje bez muke i želudačno crevnih bolesti). Ruminato infantis Isključuje: anorexia nerotica (F50.-) nutritio: • problema infantis (P92.-) • problemat (R63.3) pica infantilis et puerilis (F98.3)

F98.3 Pica infantilis et pica puerilis

Pika u ranom i kasnijem detinjstvu Uporno jedenje supstanci koje nisu za ishranu (kao što su zemlja, komadići okrunjene boje itd.). Ovo može biti samo jedan od simptoma šireg psihijatrijskog poremećaja (kao što je autizam), ili relativnoizolovano psihopatološko ponašanje (samo se ovo poslednje ovde šifrira). Pojava najčešće kod duševno zaostale dece, i ako je duševna zaostalost prisutna, treba odabrati glavnu dijagnozu (F70-F79).

F98.4 Disordines motuum stereotypici

Stereotipni poremećaji pokreta Voljni, ponavljani, stereotipni, nefunkcionalni (ali često ritmički) pokreti, koji nisu sastavni deo bilo kog poznatog psihijatrijskog ili neurološkog stanja. Kada se ovakvi pokreti pojave, kao simptom nekog drugog poremećaja, samo se glavni šifrira. Pokreti koji nemaju karakter samopovređivanja uključuju: klaćenje tela, klaćenje glave, čupanje kose, uvrtanje kose, učestalo pucketanje prstima i lepršanje rukama. Stereotipno samopovređajno ponašanje obuhvata: ponavljano udaranje glavom, šamaranje lica, bidenje očijui griženje šaka, usana i drugih delova tela. Svi stereotipni poremećaji pokreta se najčešće sreću zajedno sa duševnom zaostalošću. (u takvom slučaju šifrirati oba poremećaja). Ako se pojavi bodenje očiju (džaranje očiju) kod deteta sa oštećenim vidom treba šifrirati oba poremećaja: bodenje očiju ovom šifrom a stanje vida odgovarajućom šifrom. Pertubatio motum, stereotipica Isključuje: Disordines motuum organici (G20-G25) Disordo stereotypicus cum disordine mentali (F00-F95) Motus abnormales involuntarii (R25.-) Onychophagia (F98.8) Scalptus nasi (F98.8) Succio pollicis (F98.8) Tic (F95.-) Trichotillomania (F63.3)

F98.5 Battarismus

Mucanje Mucanje je izmenjeni ritam govora, a karakterišu ga: često ponavljanje ili produžavanje glasova (slogova ili reči), često odugovlačenje govora ili česte pauze u govoru, koje remete ritam govora. Ovo treba registrovati kao poremećaj samo ako je njegova izraženost takva da ometa tečnost govora. Isključuje: Oratio festinans cum interruptionibus (F98.6) tic (F95.-)

F98.6 Oratio festinans cum interruptionibus

Eksplozivni govor sa prekidima Ubrzan govor sa prekidima u tačnosti, ali bez izraženih ponavljanja ili odugovlačenja, koja bi narušila njegovu razumljivost. Govor je nepravilan i disritmičan, sa naglim povećanjem brzine, što, obično, uslovljava pogrešno obrazovanje izraza. Isključuje: battarismus (F98.5) tic (F95.-)

F98.8 Disordines emotionum et disordines morum in infantia sive adolescentia alii specifici

Drugi specifični poremećaji emocija i poremećaji ponašanja sa početkom u detinjstvu i adolescenciji Attentio deficiens sine hyperactivitate Masturbatio excessive Onychophagia Scaptus nasi Succio pollicis F98.9 Disordines emotionum et disordines morum in infantia sive adolescentia, non specificati Poremećaji emocija i poremećaji ponašanja sa početkom u detinjstvu i adolescenciji, neoznačeni

Neoznačen duševni poremećaj (F99-F99)

F99 Disordo mentalis

Duševni poremećaj Uključuje: Morbus mentalis NOS Isključuje: Disordo mentalis organicus NOS (F06.9)