Šta je postporođajna depresija ?

Postporođajna depresija je poremećaj raspoloženja koji nastaje nakon porođaja

Rođenje bebe je iskustvo koje menja život. Biti roditelj je uzbudljivo, ali takođe može biti naporno i preplavljujuće. Normalno je da imate osećaj zabrinutosti ili sumnje, posebno ako ste prvi put roditelj. Međutim, ako vaša osećanja uključuju ekstremnu tugu ili usamljenost, jake promene raspoloženja i česte nalete plača, možda imate postporođajnu depresiju. Postporođajna depresija je vrsta depresije koja se dešava nakon porođaja.  Osobe doživljavaju hormonalne, fizičke, emocionalne, finansijske i društvene promene nakon rođenja bebe. Ove promene mogu izazvati simptome postporođajne depresije.

Vrste postporođajnih poremećaja raspoloženja

Postpartalni bluz ili bejbi bluz

Bejbi bluz pogađa između 50% i 75% žena nakon porođaja. Ako doživljavate bebi bluz, imaćete česte, produžene napade plača (bez očiglednog razloga), tuge i anksioznosti. Stanje obično počinje prve nedelje (jedan do četiri dana) nakon porođaja. Iako je iskustvo neprijatno, stanje se obično povlači u roku od dve nedelje bez lečenja. Ono što možete da uradite je da pronađete podršku i zatražite pomoć od prijatelja, porodice ili partnera. Ali i lekara koji će vam bolje približiti šta je to bejbi bluz i pružiti adekvatnu pomoć ako vam je potrebna.

Postporođajna depresija

Postporođajna depresija je dosta ozbiljnije stanje od bebi bluza, i pogađa oko 1 od 7 novih roditelja. Ako ste ranije imali postporođajnu depresiju, rizik se povećava na 30% svake trudnoće. Možda ćete osetiti naizmenične uspone i padove, čest plač, razdražljivost i umor, kao i osećaj krivice, anksioznosti i nemogućnosti da brinete o svojoj bebi ili sebi. Simptomi se kreću od blagih do teških i mogu se pojaviti u roku od nedelju dana nakon porođaja ili postepeno, čak i do godinu dana kasnije. Iako simptomi mogu trajati nekoliko meseci, lečenje psihoterapijom i/ili lekovima (npr. antidepresivima, anskioliticima i stabilizatorima raspoloženja) je veoma efikasno.

Postpartalna psihoza

Postporođajna psihoza je izuzetno težak oblik postporođajne depresije i zahteva hitnu medicinsku pomoć. Ovo stanje je relativno retko, pogađa samo 1 od 1.000 ljudi nakon porođaja. Simptomi se uglavnom javljaju brzo nakon porođaja i intenzivni su, traju od nekoliko nedelja do nekoliko meseci. Simptomi uključuju tešku uznemirenost, zbunjenost, osećaj beznađa i srama, nesanicu, paranoju, zablude ili halucinacije, hiperaktivnost, brz govor ili maniju. Postpartalna psihoza zahteva hitnu medicinsku pomoć jer postoji povećan rizik od samoubistva i rizik od povrede bebe. Lečenje obično uključuje hospitalizaciju, psihoterapiju i lekove.

Kako da znam da li imam bebi bluz ili postporođajnu depresiju?

Mnoge žene imaju bebi bluz nakon porođaja. Bebi bluz i postporođajna depresija imaju slične simptome. Međutim, simptomi bebi bluza traju oko 10 dana i manje su intenzivni. Sa postporođajnom depresijom, simptomi traju nedeljama ili mesecima, a simptomi su teži.

Koji faktori povećavaju rizik od depresije nakon porođaja?

Lična ili porodična istorija depresije, ranija postporođajna depresija ili predmenstrualni disforični poremećaj (PMDD). Ograničena socijalna podrška. Sukob u braku ili vezi. Ambivalentnost o trudnoći. Komplikacije u trudnoći poput zdravstvenog stanja, otežanog porođaja ili prevremenog porođaja. U većem riziku su osobe mlađe od 20 godina kao i samohrani roditelji.

Koji su simptomi postporođajne depresije?

  • Osećate se tužno, bezvredno, beznadežno ili krivim.
  • Preterano brinete ili se osećate da ste na ivici.
  • Gubitak interesovanja za hobije ili stvari u kojima ste nekada uživali.
  • Promene u apetitu.
  • Gubitak energije i motivacije.
  • Problemi sa spavanjem ili želja za spavanjem sve vreme.
  • Plakanje bez razloga ili preterano.
  • Poteškoće u razmišljanju ili fokusiranju.
  • Misli o samoubistvu.
  • Nedostatak interesovanja za vašu bebu ili osećaj anksioznosti oko bebe.
  • Misli o povredi vaše bebe ili osećaj da ne želite svoju bebu.
  • Šta uzrokuje postporođajnu depresiju?

Potrebno je više istraživanja da bi se utvrdila veza između brzog pada hormona nakon porođaja i depresije. Nivoi estrogena i progesterona se povećavaju deset puta tokom trudnoće, ali naglo opadaju nakon porođaja. Do tri dana nakon porođaja, nivoi ovih hormona se vraćaju na nivoe pre trudnoće. Pored ovih hemijskih promena, društvene i psihološke promene povezane sa rođenjem bebe povećavaju rizik od postporođajne depresije. Primeri ovih promena uključuju fizičke promene u vašem telu, nedostatak sna, brige oko roditeljstva ili promene u vašim odnosima.

Kako se leči postporođajna depresija?

Postporođajna depresija se tretira različito u zavisnosti od vrste i težine vaših simptoma. Opcije lečenja uključuju lekove protiv anksioznosti ili antidepresiva, psihoterapiju (terapiju razgovorom ili terapiju kognitivnog ponašanja) i učešće u grupi podrške. Lečenje postporođajne psihoze može uključivati lekove za lečenje depresije, anksioznosti i psihoze. Takođe možete biti hospitalizovani na izvesni vremenski period do oporavka. Osobe koje ne reaguju na terapiju lekovima mogu biti podvrgnute elektrokonvulzivnoj terapiji (ECT) koja može biti efikasna.

Određene aktivnosti možete praktikovati da bi prevenirali nastanak depresije. Pridružite se grupi podrške za nove roditelje. Pokušajte da se hranite zdravo i nađite vremena za vežbanje. Izađite sa prijateljima ili razgovarajte sa njima telefonom. Pokušajte da nađete vremena za brigu o sebi i obavljanje stvari u kojima uživate, poput čitanja ili drugih hobija. Potražite pomoć oko kućnih poslova ili obaveza. Ostanite u kontaktu sa svojom porodicom i prijateljima , nemojte da se izolujete. Negujte svoj odnos sa partnerom, odvojite vreme jedno za drugo.psihoterapija, psihijatrijski lekovi i psihodijagnostika daju odgovor na pitanje kako da resim problem

U redu je osećati se preopterećeno, roditeljstvo je puno uspona i padova, a roditi bebu nije lako. Ako imate depresiju, ne morate da budete sami u tome. Vaš zdravstveni radnik može vam pomoći da pronađete tretman koji vam odgovara. Očekujte dobre i loše dane, ali znajte da rešenje postoji i da na putu oporavka niste sami. Pronađite nekoga sa kim ćete razgovarati — terapeuta, prijatelja, člana porodice ili nekoga ko će vas saslušati i pomoći vam.