Izašli smo u novom izdanju Blic Zena

Blic Zena Psihocentrala

Bliži se škola, vratite dete u rutinu

Leto je vreme za opuštanje, svi u kući se bude u različito vreme, nema domaćih zadataka po podne, deca kasnije idu na spavanje… Ipak, za dve nedelje počinje škola, pa je vreme da se u realnost vratite što bezbolnije.

Rutina je mnogo više od ležanja u krevet na vreme. Ona uči decu važnim životnim veštinama i pruža spoljašnju strukturu deci dok je njihova unutrašnja još uvek u razvoju.

Dečjem mozgu, koji je u razvoju, rutina pruža matricu kako da organizuje i upravlja svakodnevnim životnim aktivnostima. Postupno se prepušta odgovornost čime se pospešuje razvoj mozga, osnažuje se samoupravljanje i deca postaju samostalnija – objašnjava dr sci med Petar Vojvodić ordinacije “Psihocentrala”.

Rutinom neke aktivnosti postaju automatske. Od trenutka kad smo rođeni pa sve dok ne umremo, svaki dan donosi nova iskustva i nove probleme za rešavanje. Ako bismo morali da odlučujemo o svakom pojedinačnom aspektu tokom jednog dana, bili bismo preplavljeni, ali kad imamo uspostavljene jutarnje i večernje rutine, onda veliki broj tih odluka ne moramo da donosimo.

Dete mora da zna šta očekujete od njega

U tom slučaju niko u porodici ne mora da razmišlja šta treba da radi. Jednostavno će svako raditi svoje. Očekivanja su jasna, pa nema potrebe da roditelj podseća, prigovara, moli ili pregovara. Kada rutine postanu automatske, svi ukućani su srećniji – kaže doktor Vojvodić.

Nakon što uspostave rutinu, deca postaju samostalna i odrasli mogu postupno da popuste kontrolu. Kad su deca mala, spisak jutarnjih i večernjih aktivnosti može biti od velike koristi. Posle nekog vremena mališani će stvari sa spiska raditi automatski, a to znači da su stekli navike samoupravljanja i organizacije.

Organizovano dete, organizovan čovek

Prilikom kada deca odrastaju sa lepezom predvidivih rutina, ona poseduju unutrašnji osećaj sigurnosti, koji ih čini otpornijim na životne neprilike.

Deca koja su bila podučavana osnovnim rutinama izrastaju u ljude koji su efikasni i dobro organizovani. Tako dete koje je razvilo naviku da brine samo o sebi opremljeno je za uspeh u životu. Takođe, mališan koji redovno vežba neki sport, muzički instrument ili predmet zna da je potrebno redovno raditi na nečemu kako bi to usavršio – ukazuje naš sagovornik.

Mnoge studije pokazale su i da su deca koja dolaze iz porodica u kojima se poštovala rutina emotivno zdravija i prilagodljivija od dece koja nisu imala pravila. Važno je istaći da te rutine ne treba da budu krute i kontrolisane. Umesto toga, one su tu da pruže osećaj kontrole i sigurnosti koji nam omogućava da delujemo na najbolji način u životu.

Studije sugerišu da deca koja odrastaju u porodicama s rutinama često imaju bolju emocionalnu stabilnost i prilagodljivost. Rutine treba da pruže osećaj kontrole i sigurnosti, ali ne smeju biti previše krute ili kontrolisane. Ove strukture pomažu deci da se bolje snalaze u svakodnevnom životu i da budu uspešnija.

Prethodni tekstIntervju o meteoropatiji i uticaju na mentalno zdravlje sa dr Petar Vojvodić
Sledeći tekstPsihoterapeuti i digitalno doba
Dr sci.med. Petar Vojvodić
Psihijatar, REBT Psihoterapeut i doktor medicinskih nauka. Osnivač Specijalističke psihijatrijske ordinacije i udruženja za mentalno zdravlje Psihocentrala, Beograd.