Samoća i usamljenost u našoj zemlji: gostovanje na Nova S

Iako se termini usamljenost i samoća često koriste kao sinonimi, oni zapravo označavaju dva različita stanja.

Usamljenost

Usamljenost je emocionalno stanje koje osoba doživljava kada se oseća izolovano, nevažno da li je fizički sama ili okružena ljudima. Usamljenost je subjektivni osećaj i odnosi se na percepciju osobe o svojoj izolovanosti i otuđenosti. To je duboko nezadovoljstvo lošim kvalitetom odnosa i nedostatkom bliskosti sa drugima. Može se osetiti čak i u društvu drugih onda kada osoba doživljava nedostatak emocionalne povezanosti sa njima.

Samoća

Samoća, s druge strane, označava stanje kada je osoba fizički sama. Samoća nije nužno negativna. Za razliku od usamljenosti, koja je uvek povezana sa turobnim i teškim osećanjima, samoća može biti i prijatna. Neki ljudi uživaju u samoći jer im pruža priliku za introspekciju, odmor od socijalnih interakcija, ili vreme za obavljanje aktivnosti koje preferiraju da rade sami.

Dakle, razlika je u tome što usamljenost predstavlja emocionalni bol zbog nedostatka društvenih veza ili povezanosti sa drugima, dok samoća označava stanje bivanja fizički samim, koje može biti i pozitivno i negativno, zavisno od individualne percepcije i potreba osobe.

Usamljenost može da utiče na naše zdravlje na razne načine, i to kako na telesno, tako i na mentalno zdravlje.

Uticaj usamljenosti na mentalno zdravlje:

  1. Depresija: Mnoge studije su pokazale vezu između usamljenosti i depresije. Osobe koje su usamljene često doživljavaju negativne emocije i mogu se osećati tuzno ili beznadežno.Mi smo socijalna bića koja maltene sav doživljaj smisla generišemo kroz posvećene odnose sa drugima i prema sebi. Važno nam je da se ostvarimo u ulozi prvo deteta, pa prijatelja, pa decka/devojke /supruznika, zatim roditelja, kao profesionalac, vredan član društva kome pripadamo, važno nam je da se zabavimo, da se intelektualno unapređujemo i duhovno razvijamo. Neostvarivanje u ovim ulogama dovodi do tuge nad sobom i depresije kao signala koji treba da nas natera da se zapitamo da li smo na pravom putu.
  2. Anksioznost: Usamljenost pojačava doživljaj anksioznosti, jer osoba može osećati pritisak da se poveže s drugima, a može imati i strah od odbijanja ili neuspeha. Kako su nama bliske osobe na neki način ekstenzije nas u životu koji je težak i prepun izazova, nedostatak istih, čini da se život i sve njegove opasnosti čine prevelikim i preteškim za prevazilaženje kada smo izolovani.
  3. Suicidalne misli: Usamljenost može povećati rizik od suicidnih misli i ponašanja, naročito kod mlađih osoba.

Uticaj usamljenosti na telesno zdravlje:

  1. Kardiovaskularne bolesti: Istraživanja pokazuju da usamljenost može povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti, uključujući visoki krvni pritisak i srčane bolesti.
  2. Oslabljen imunitet: Usamljenost može da utiče na naš imuni sistem, što nas čini podložnijim infekcijama i bolestima.
  3. Problemi sa spavanjem: Usamljenost može dovesti do problema sa spavanjem, što može negativno uticati na opšte zdravlje i dobrobit.

Kako se prevazilazi usamljenost?

Ovo je možda i najteže pitanje. I po meni više ima posla na razvoju kulture u društvu nego dodatnih sadržaja ili mesta za upoznavanje. Kvalitetni odnosi počivaju na uzajamnom poštovanju tj. da cenimo ljude koji su deo naših života, na razmeni izmedju ljudi, na otvorenosti i iskrenosti, na učestvovanju u nečijem životu i uključivanju drugih u svoj, na deljenju. 

“Usamljenost je retko nešto što nam se prosto desi”

Odnosi se gaje godinama, razvijaju i neguju. I svako mora prvo da krene od sebe i zapita se na koji način sam ja doprineo ili doprinela da nemam bliske odnose sa porodicom i prijateljima.

Da li smo do sada više vrednovali materijalno i jurili novac i status pritom zapostavljajući bližnje, da li smo bili netolerantni, osuđujući, egoistični i usmereni na sebe. psihoterapija, psihijatrijski lekovi i psihodijagnostika daju odgovor na pitanje kako da resim problemMožda je vreme da ne očekujemo od drugih da dodju ka nama već da se mi pokrenemo. Možda je vreme da se pomiri sa svojim roditejima ili decom, da se pruži ruka komšiji peko puta i napravi jutarnji ritual zajedničke kafe i popodnevne šetnje sa komšinicom uz iskren razgovor. Jer život je previše kratak za mržnju, durenje i dokazivanje ko je u pravu. Volimo i čuvajmo jedni druge!