Strah od neuspeha: Šta je i kako ga prevazići 

neuspeh, strah, strah od neuspeha, ciljevi, anksioznost, nerealni ciljevi, želje
Na duže staze, strah od neuspeha utiče na fizičko i mentalno zdravlje pojedinca. Ovakve osobe se češće žale na preterani umor, nedostatak energije, emocionalnu iscrpljenost.

Šta je strah od neuspeha? 

Strah od neuspeha je emocionalna, kognitivna i bihejvioralna reakcija na potencijalni negativni ishod nekog plana ili cilja. Karakterišu ga intenzivna briga, pesimistično razmišljanje i neodlučnost da se uopšte počne iz straha da bi nešto užasno moglo da se desi u slučaju neuspeha.

Strah od neuspeha sam po sebi zadaje mnoštvo glavobolja i znatno utiče na izbore u životu, način na koji ćete da ih sledite, kao i na određivanje kriterijuma za uspeh. Takođe, osobe koje imaju strah od neuspeha neretko namerno sabotiraju sami sebe, kako bi za postizanje ciljeva mogli da okrive okolnosti umesto da preuzmu odgovornost.

Na duže staze, strah od neuspeha utiče na fizičko i mentalno zdravlje pojedinca. Ovakve osobe se češće žale na preterani umor, nedostatak energije, emocionalnu iscrpljenost. Neretko su nezadovoljni svojim životima, hronično su zabrinuti i imaju stalan osećaj bezizlaza.

Koji su to znaci da imate strah od neuspeha?

  • Brine vas šta će drugi misliti o vama u slučaju neuspeha.
  • Brine vas da li imate sve potrebne kvalitete da biste uspeli u tome što ste naumili.
  • Brine vas da će ljudi izgubiti interesovanje za vas.
  • Sumnjate u to koliko ste pametni ili sposobni.
  • Brine vas da bi neuspeh mogao da razočara ljude čije mišljenje cenite.
  • Imate tendenciju da unapred kažete ljudima da ne očekuju uspeh kako biste umanjili njihova očekivanja.
  • Ako ne uspete u nečemu, teško vam je da zamislite šta je to što ste mogli da uradite drugačije.
  • Često imate glavobolje, bolove u stomaku ili neke druge fizičke simptome koji vas sprečavaju da završite započeto.
  • Često vam privuku pažnju neke manje bitne obaveze koje vas odvuku od onih koje su delovale hitnije.
  • Prokrastinirate i zbog toga vam ponestane vremena da završite ono što ste započeli i što je bilo neophodno završiti.

Kako da pobedite strah od neuspeha? 

1. Definišite šta je za vas neuspeh. 

Šta je za vas neuspeh? Odustajanje? Nepostizanje zacrtanog cilja? Nepostizanje zacrtanog cilja u određenom vremenskom okviru? Može biti da smatrate da su odgovori na ova pitanja previše očigledni, ali razmislite opet. Bitno je da budete veoma jasni u definisanju toga šta smatrate neuspehom, pogotovu jer je on glavni uzrok za vaš strah i najveća prepreka vašem uspehu.

Da biste ovom problemu pristupili na konstruktivan način morate odrediti šta je to što želite da postignete i šta je realno da ćete postići. Ono što se nalazi između ta dva bi trebalo da bude predmet vašeg proučavanja i izvlačenja pouka za buduće pokušaje.

Dokle god pokušavate, ne postoji neuspeh. Imajte na umu da je mnogo bolje probati i ne dostići željeno, nego odustati u startu od nečega.

2. Napravite razliku između stvarnih i zamišljenih pretnji. 

Plašimo se zamišljenih i stvarnih pretnji. Stvarne pretnje su one koje utiču na naše preživljavanje, dok na primer, držanje govora pred gomilom ljudi ne ugrožava naš život. U pitanju je strah koji smo sami izazvali zbog situacija koje smo potpuno sami izmaštali. Stoga, strah od neuspeha je podstaknut zamišljenim pretnjama. Umesto da pustite da vas potpuno obuzme i da vas odvrati od ostvarivanja ciljeva, napravite plan i dobro ga proučite kako biste što manje detalja prepustili slučaju.

3. Fokusirajte se na ono što želite a ne na ono što ne želite. 

Umesto da stalno ponavljate rečenice tipa ,,Ne želim da ispadnem smešan”, ,,Ne želim da izgubim posao”, probajte da sebi predstavljate isključivo ono što želite. Na primer – ,,Želim da dobijem povišicu”, ,,Želim da povećam broj klijenata”, i slično. Na ovaj način će vaš um biti više orijentisan na to kako da postignete to što priželjkujete, umesto da stvarate stres sami sebi, da umanjujete sopstveno samopouzdanje i da stvarate nepotrebnu anksioznost.

4. Nadajte se zamišljenom ishodu, ali ne držite ga se slepo. 

Kako vreme odmiče može da se desi i da se vaše želje menjaju. Samim tim će se promeniti i željeni ishod. Ako se slepo držite onoga što ste prvenstveno zamislili i ne dopuštate ni najmanje odstupanje, sasvim je moguće da ćete na kraju postići nešto za šta ste shvatili da ne želite. Budite fleksibilni. Kako vreme odmiče, preispitujte iznova kuda idete i šta vam se dopada a šta ne. Prihvatite da je u redu da vam se želje promene.

Dok neke želje i ciljevi zahtevaju fokusiranost i upornost, za neke druge su neophodne otvorenost i fleksibilnost. Sposobnost da se iznova ispitaju i prilagode ciljevi umanjuje strah od neuspeha i povećava šansu da budete zadovoljni nezavisno od krajnjeg ishoda.

5. Imajte na umu da ste dovoljno jaki da ,,izdržite” čak i neuspeh. 

Ono čega se ljudi boje nije sam neuspeh nego posledice koje bi on potencijalno mogao da donese. Plašimo se da se ne osramotimo, da će nam neuspeh sniziti samopouzdanje, da ćemo biti predmet ogovaranja u društvu, da ćemo izneveriti nekog do koga nam je stalo. Studije su pokazale da je glavni izvor brige gubitak prijatelja, poštovanja, ugleda i slično mnogo više nego materijalni gubitak.

Kako biste se rešili ili barem umanjili strah od neuspeha probajte da identifikujete čega se to najviše plašite. Onda procenite vašu sposobnost da se sa time nosite. Uzmite u obzir odgovore na sledeća pitanja.

  • Koje su to posledice koje vas najviše plaše?
  • Kako će one uticati na vas? Da li su one samo neprijatne ili predstavljaju pretnju po vaš život? Da li će vam samo biti neprijatno ili ćete biti duboko povređeni?
  • Koliko dugo će vam trebati da nastavite dalje? Da li su posledice dugoročne ili kratkoročne?
  • Kako i koliko dobro ćete se nositi sa njima? Da li možete da podnesete posledice ili ćete ,,morati” da se sakrijete i očajavate?

psihoterapija, psihijatrijski lekovi i psihodijagnostika daju odgovor na pitanje kako da resim problemStrah od neuspeha je prilično prisutan strah kod ljudi, kod nekoga u većoj, kod nekoga u manjoj meri. Ako smatrate da vas previše ometa u radu na sebi i da previše utiče na vaše dobrostanje, obratite se psihoterapeutu za pomoć. Razgovor sa stručnim licem može da vam pomogne da objektivnije sagledate problem i da na njemu zajedno poradite.