5 strategija da prestanemo sa odugovlačenjem

odugovlačenje, odlaganje, odlaganje obaveza, prokrastinacija, pokrenuti sebe, pogurati sebe, kako se pokrenuti, motivacija, rad na sebi
Koji su razlozi zbog kojih odugovlačimo? Kako možemo prevazići ovu naviku?

Odugovlačenje nije samo ljudski problem. Prvi Njutnov zakon kaže da svako telo ostaje u stanju mirovanja sve dok ga neka sila ne primora da to stanje promeni. Mogli bismo reći da čitav univerzum odugovlači.

Ali, to što je odugovlačenje univerzalno ne znači i da je dobro. Veoma često umemo da odugovlačimo, iako znamo da ne bi trebalo. Kažemo sebi: „Trebalo bi da radim“, dok stojimo ispred otvorenog frižidera četvrti put u roku od sat vremena, ili na YouTube-u gledamo kako se svira gitara, iako nemamo gitaru.

Odugovlačenje takođe može ići i mnogo dalje, utičući na važne aspekte našeg života. Izbegavanje teškog razgovora samo produžava sukob. Odlaganje važne životne odluke, poput raskida, povratka na fakultet, ili promene karijere, može dovesti do toga da godinama stojimo u mestu.

A onda, kada se rokovi približe, kajemo se što smo gubili vreme, jer nam sada već ponestaje vremena, i prilika nam lako može skliznuti kroz prste.

Zašto ovo radimo sebi, kada rešenje deluje tako jednostavno: samo se pokreni? Ali stvarnost je mnogo komplikovanija, a da stvar bude još gora- odugovlačenje nam je u genima. Težnja ka odlaganju obaveza je nasledna, i na genetskom nivou povezana je sa impulsivnošću, stvarajući poteškoće u regulisanju sopstvenog ponašanja. Jedna od studija napominje i da je odugovlačenje, nažalost, doživotna osobina.

Šta to znači za one koji odugovlače? Da li su osuđeni na to da ceo život provedu u odlaganju?

Baš kao što oni skloni zabrinutosti mogu naučiti da se opuste, i oni koji odugovlače mogu pronaći sopstvene strategije koje će im pomoći da se usredsrede i odole svojim impulsima.

Odugovlačenje ima mnogo lica. Ponekad je to jednostavno trenutak u kome se odabere zadovoljstvo umesto discipline. Ponekad je to pokušaj da se izbegne nešto negativno. A ponekad je paralizovanost usled velikih očekivanjima.

U nastavku predstavljamo pet razloga zbog kojih odugovlačimo i odlžemo obaveze, uz savete kako da pristupimo problemu, i kako da se pokrenemo.

1. Zadatak nije hitan

Bez obzira da li je to beba koja plače, telefon koji zvoni, ili poslednji dan da se projekat privede kraju, skloni smo da obratimo pažnju na ono što je ispred nas.

Mnogo je teže dati prioritet stvarima koje nisu hitne. Od sređivanja ostave do štednje za penziju, svi imamo stvari koje odlažemo. Kao rezultat, mesecima, ako ne i godinama, neki zadaci ostaju zanemareni na dnu naše liste obaveza.

Rešenje: Sagledajte širu sliku

Ova tendencija zapravo ima evolutivni značaj. Ljudi su predodređeni da razmatraju potrebe sadašnjosti mnogo više od potreba budućnosti. Ovo ima savršenog smisla: sadašnjost nam je ispred lica, pa joj zato posvećujemo više pažnje.

Studije pokazuju da je rešenje u promeni perspektive, i da treba sagledati svakodnevne  zadatke kao deo šire slike.

Na primer, ako želite da se vratite na fakultet, ali nikako da to uradite, napravite korak unazad. Zapitajte se- šta bi ovo značilo za vaš život? Koje su vaše vrednosti i koje ciljeve imate u vezi sa svojim obrazovanjem? Kako izgleda vaša šira slika? Promena perspektive može pokrenuti proces preduzimanja akcije.

Jednom kada se odlučite za akciju, vreme je da se borite protiv nove vrste odugovlačenja. A to je…

2. Ne znamo kako da počnemo ili šta nam je sledeći korak

Prečesto odugovlačimo jer nismo sigurni šta prvo da uradimo. Osećamo se preplavljeno, zbunjeno ili neorganizovano. Odlažemo početak, jer nismo sigurni šta je prvi korak.

Ova vrsta odugovlačenja manje je izbegavanje zadatka, a više izbegavanje negativnih osećanja. Niko ne voli da se oseća nesposobnim ili neupućenim. Zapravo, kada odlažemo zadatak tako što obavljamo druge zadatke, to se naziva produktivno odugovlačenje. I svako ko je ikada organizovao fajlove u svom računaru, ili birao odevnu kombinaciju za svoje izlaganje umesto da radi, zna da pronalaženje odgovarajuće odeće doprinosi da se osećamo pripremljeno.

Rešenje: Pretvorite zbunjenost u zadatak

Ključno je priznati da je potpuno normalno osećati se preplavljeno ili neadekvatno kada tek počinjete, pogotovo ako nikada ranije niste nešto radili.

I zato, pretvorite zbunjenot u zadatak. Neka prvi korak bude shvatanje zadatka.

Nekim ljudima potreban je podsticaj- možete razgovarati sa prijateljem ili svojim kolegom, kako biste definisali odakle da počnete.

Zapamtite- u redu je da početak bude neuredan, haotičan, i težak.

3. Plašimo se neuspeha

Mrvica perfekcionizma nije tako loša. Visoki standardi vode ka visokom nivou rada. Ali ponekad visoki standardi imaju suprotan efekat. Čine da otpisujemo svoje projekte, uvereni da nikako ne možemo da ispunimo standarde koje smo sami sebi postavili.

Rešenje: razdvojite učinak i sopstvenu vrednost

Perfekcionizam i odugovlačenje su povezani, ali nisu uvek visoki standardi ti koji vas usporavaju, već visoki standardi pomešani sa uverenjem da je vaš učinak vezan za vašu vrednost. Ovo je kombinacija koja vam može stajati na putu.

Uvek se setite krucijalne razlike između toga ko ste i onoga što postižete. Vašu vrednost sačinjava mnogo više od vaših dostignuća – tu se nalaze i vaš identitet, porodica, iskustava, putovanja, prijatelji, želje, znanje, izazovi koje ste prevazišli, i još mnogo toga.

4. Neki od nas rade bolje pod pritiskom

Svi smo u srednjoj školi ili na fakultetu poznavali osobu koja bi prvi put otvorila udžbenik nekoliko dana pred ispit, i postizala bolje rezultate od onih koji su se dugo spremali. Možda smo i sami bili ta osoba.

Rešenje: Upoznajte sebe

Ispostavilo se da i te osobe planiraju unapred, samo na drugačiji način. Postoje dve vrste odugovlačenja: pasivno i aktivno. Pasivno odugovlačenje je ono što obično smatramo odugovlačenjem. Aktivno odugovlačenje je strateško – oni koji bolje rade pod pritiskom i više vole navalu adrenalina i intenzivan fokus koji dolazi sa približavanjem krajnjem roku, imaju koristi od toga da počnu kasnije.

Studija iz 2017. godine otkrila je da pasivno odugovlačenje negativno utiče na učinak, dok je kod aktivnih odlagača učinak neometen. I zato treba poznavati sebe. Ako vam intenzitet pritiska odgovara, skuvajte kafu i otvorite udžbenik u ponoć.

5. Jednostavno ne želimo nešto da uradimo

Ono što bi trebalo da uradimo je dosadno. Teško je. Sada je 3 popdne, petak je, dan je lep, i radije bismo radili bilo šta drugo.

Postoje neke stvari koje niko ne želi da uradi – porezi, pozivanje korisničke službe, ustajanje sa kauča da bismo otišli u krevet…. Šta uraditi u ovom slučaju?

Rešenje: Nadoknadite

Jedna od studija možda je pronašla rešenje. Pokazalo se da mnogi studenti koji odugovlače, rade to jednostavno zato što postoje zabavnije alternative. U svojim mislima nisu odlagali svoj zadatak – u potpunosti su nameravali da uče. Samo ne sada.

Kao i kod osoba koje aktivno odugovlače, i ovde je ključ poznavati sebe. Studija je pokazala da su svoju tendenciju odugovlačenja studenti nadoknađivali namerom da uče više. Na kraju se pokazalo da su zapravo učili za nijansu više od onih koji ne odlažu.

Ukoliko želite da prestanete sa odugovlačenjem, sagledajte širu sliku. Ne zaboravite da je u redu biti zbunjen na početku i setite se da vaša vrednost uveliko premašuje vaša dostignuća. Upoznajte sebe. I krenite u akciju- odmah nakon što pogledate video o tome kako se izvući iz živog peska.