Karl Gustav Jung: analitička psihoterapija

Frojdova teorija inspirisala je mnoge. Neki su je, kao njegova ćerka, dalje nadograđivali. Drugi su otišli u potpuno suprotnom pravcu, negirajući nesvesno i sva naša ponašanja svodeći na učenje, kao bihejvioristi u SAD. Većina Frojdovih učenika, ali i kritičara su, međutim, razvili sopstvene teorije.

Karl Gustav Jung

Pored Frojda jedno od najpoznatijih imena, odnosno prezimena, u istoriji psihoterapije je upravo Jungovo. On je bio sin protestantskog sveštenika, još od malena introvertan i zainteresovan za okultno. Završio je medicinu i bavio se psihijatrijom. Sa Frojdom nije dugo sarađivao. Saradnju je prekinuo pre svega zbog neslaganja na temu izvora neuroze, odnosno smatrao je da ne moraju biti samo seksualni ili agresivni. 

Kao i Frojd, Jung je verovao u ego kao svesni deo ličnosti. Pored njega postoje i lično nesvesno, koje je slično Frojdovom konceptu podsvesno, i kolektivno nesvesno.

Kolektivno nesvesno

Jung je primetio da mnoge bajke i legende imaju iste motive i uloge, koje su se dalje prenosile i na ljudsko ponašanje. Tako je nastao prvi koncept koji njegovu teoriju razlikuje od Frojdove: kolektivno nesvesno. Kolektivno nesvesno jeste “skladište” u kome se nalazi celokupno ljudsko saznanje, nastalo opažanjem i zaključivanjem. Ta saznanja tematski su grupisana u arhetipove. Iako se njihove forme ili način na koji se pojavljuju mogu razlikovati, arhetipovi su opšti (na primer, arhetip heroja, buntovnika, istraživača i slično). Najčešće se javljaju u snovima, ili u simboličkoj formi u kreativnom stvaralaštvu. 

4 glavna arhetipa

Četiri glavna arhetipa pohranjena u nesvesnom su: 

  • Senka: predstavlja sve što iz moralnih razloga potiskujemo duboko u sebe, animalnu stranu naše ličnosti. Međutim, ona je i izvorište ljudske emocionalnosti, spontanosti, kreativnosti
  • Persona: slika koju želimo da prikažemo svetu, u njoj se takođe nalazi i naše idelano Ja
  • Animus/anima: sklop muških osobina u nesvesnom žene, odnosno ženskih u nesvesnom muškarca
  • Self (koji se kod nas prevodi i kao Ja/Jastvo): centralni pojam ličnosti, težnja čoveka ka celovitosti svih aspekata ličnosti

Osvešćivanje i suočavanje sa prva 3 arhetipa, kako bi se postigao četvrti, odnosno celoviti Self, jeste razvojni put odnosno put individuacije. Još jedna od velikih razlika Jungove teorije u odnosu na Frojdovu je što Jung nije verovao da razvoj ličnosti prestaje u trećoj godini, već da traje maltene čitavog života. Verovatno inspirisan sopstvenom krizom srednjih godina, Jung kao posebno bitan period za proces individuacije upravo imenuje prelaz između 30-ih i 40-ih godina života. 

Terapijska praksa

Jung je snove video kao put u nesvesno i pridavao poseban značaj analizi snova u toku svoje prakse. Razlika u odnosu na Frojdovo tomačenje je u tome da su snovi nisu samo ispunjenje nesvesnih želja, već da imaju prospektivnu i kompenzatornu ulogu. Oni nas pripremaju za budućnost, tako što u kolektivnom nesvesnom pronalaze odgovore na naše neodumice i dileme. Sa druge strane, pružaju priliku onim aspektima ličnosti koji nisu došli do izražaja u toku dana da to učine. Često je koristio i metodu aktivne mašte, kada je od pacijenata tražio da se fokusiraju na jednu sliku iz sna (ili neku drugu). 

Za razliku od Frojda, Jungova psihoterapija podrazumevala je kontakt oči u oči sa terapeutom i umesto kauča koristio je fotelje, radi veće koncentracije. psihoterapija, psihijatrijski lekovi i psihodijagnostika daju odgovor na pitanje kako da resim problemJungova analitička psihoterapija takođe je naišla na mnogo kritika. Previše je mistična i neodređena, a njegovi kasniji radovi bliži su okultizmu nego psihologiji. Međutim, on je među prvima koji su u svom radu sa individuama uzeli u obzir i širi kontekst iz koga potičemo i na taj način podstakao mnoge da se ne bave samo čovekom i njegovom direktnom okolinom. 

Dr sci.med. Petar Vojvodić
Dr sci.med. Petar Vojvodićhttps://www.psihocentrala.com
Psihijatar, REBT Psihoterapeut i doktor medicinskih nauka. Osnivač Specijalističke psihijatrijske ordinacije i udruženja za mentalno zdravlje Psihocentrala, Beograd.
6,423FanoviSviđanje
5,391PratiociZaprati
4,908PratiociZaprati
/21
Created by petar vojvodicDr sci.med. Petar Vojvodić

Test Za Anksioznost

Uradite ovaj test kako biste saznali da li imate simptome Anksioznosti i da li Vam je potrebna pomoć.

Instrukcije: Molimo da izaberete tvrdnju koja najbolje opisuje koliko ste navedene simptome i osećanja imali tokom prošle nedelje.

1 / 21

Crvenilo lica

2 / 21

Nesvestica

3 / 21

Loše varenje ili smetnje sa stomakom

4 / 21

Preplašenost

5 / 21

Strah od umiranja

6 / 21

Teškoće pri disanju

7 / 21

Strah od gubitka kontrole

8 / 21

Drhtanje ruku

9 / 21

Osećanje da se tresete

10 / 21

Osećanje da ćete se ugušiti

11 / 21

Nervoza

12 / 21

Užasnutost u pojedinim situacijama

13 / 21

Nestabilnost pri hodu

14 / 21

Lupaje ili ubrzan rad srca

15 / 21

Vrtoglavica ili omaglica

16 / 21

Strah da će se dogoditi najgore

17 / 21

Nemogućnost da se opustite

18 / 21

Nesigurnost u nogama

19 / 21

Utrnulost (neosetljivost na dodir) ili trnjenje

20 / 21

Osećanje vreline

21 / 21

Znojenje (koje nije izazvano vrućinom)

Unesite vasu e-mail adresu kako bi Vam poslali rezultat testa