Socijalizacija i stidljivost: kako ih pomiriti

Autorski clanak, socijalizacija, anksioznost, stidljivost,
Socijalizacija je za mnoge od nas koji smo stidljivi prava noćna mora. Evo nekoliko saveta kako da za Vas to ne bude tako.

Treba da krenete na rođendan Vašeg najboljeg prijatelja. Slavi kod kuće, u krugu bliskih prijatelja. Problem je u tome što su njemu bliski ljudi Vama potpuno novi. Zbog toga ste se sada našli pred ogledalom. Vežbate svoj osmeh, proveravate svaku sitnicu na kombinaciji koju ste odabrali i preslišavate se koja su moguća pitanja kako bi započeli ili nastavili razgovor. Kada konačno stignete u početku Vam je neprijatno, držite se po strani. Onda Vas prijatelj glasno predstavi i jedino o čemu u tom trenutku možete da razmišljate jeste dilema: da li pre propasti u zemlju ili zadaviti prijatelja. Pokušavate da razgovarate sa različitim ljudima, međutim ti razgovori brzo zamiru i završavaju se neprijatnim tišinama. Barem se Vama tako čini. Na kraju, kada dođete kući odahnete i nadate se da više nikada nećete susresti te ljude.

Nedostatak socijalnih veština i mi

Ukoliko Vam je ovaj opis poznat verovatno patite od nedostatka socijalnih veština. I dok se svima nama desi da nam se omakne neka neukusna šala, ili da zaćutimo ili pogrešno protumačimo situaciju i samim tim loše odreagujemo, Vama se čini da tako izgleda skoro svaki Vaš susret sa nepoznatim ljudima. Često preispitujete da li ste u nekoj situaciji dobro postupili, te šta ljudi sa kojima ste pričali misle o Vama i da li se samo pretvaraju da ste im duhoviti. Dvosmislena komunikacija i govor tela za Vas su pre svega izvor glavobolje, jer ni sami ne verujete da znate da ih pročitate, a kamoli uzvratite. Verovatno ste introvertni, ili patite od socijalne anksioznosti ili oba. 

Zbog ovoga izbegavate situacije sa previše ljudi, posebno nepoznatih. Sa jedne strane tako se osećate bezbednije. Verovatno ste i više nego srećni kada petkom nemate planove osim uživanja u samoći kod kuće. Sa druge strane, međutim, ljudi su društvena bića i kontakt sa drugima ne može, a da nam ne zafali. To se posebno oseti u situacijama kada izgubimo stare prijatelje ili ljubavnike, a sada treba da pronađemo nove. Onda počinje serija iz horor žanra sa Vama u glavnoj ulozi, u režiji života i sa daleko previše sporednih glumaca, epizodnih uloga i statista. Evo nekoliko saveta kako da preživite tu seriju i stignete do poslednje epizode i epiloga. 

Nemojte se porediti sa drugima

Ukoliko sebe uvek poredite sa prijateljem koji bez problema razgovara sa svakim, koji privlači druge poput magenta i kome je svaka situacija u kojoj je okružen potpuno nepoznatim ljudima samo izazov i zabava, teško da ćete postići išta sem da se osećate još gore i nespretnije. U redu je imati uzor, ali ne i da taj uzor bude standard sa kojim poredite sebe i svoj napredak. Što pre se pomirite sa tom činjenicom to ćete pre moći realistično da sagledate svoju trenutnu situaciju, kao i šta želite od budućnosti. Možda zapravo i ne želite da budete taj prijatelj, već samo da se osećate prijatnije okruženi ljudima. Ili pak duboko u sebi osećate da biste mogli biti kao on i želite to, ali Vas nedostatak veština i nesigurnost sputavaju. Možda Vam je za početak glavni cilj da sa komšinicom pričate o vremenu bez da Vam posle toga trebaju sati oporavka. Bilo kako bilo, bitno je da zaboravite na poređenje i fokusirate se na sebe. I Vaš napredak činiće Vam se bolji ukoliko se uporedite sa svojom početnom pozicijom, a ne prijateljem. 

Prestanite da verujete da ste izgubljen slučaj

Često smo stroži prema sebi nego ljudi iz naše okoline. Svaka greška čini nam se strašnija, a i primetimo više grešaka nego drugi. Zbog toga će ljudi koji se teže snalaze u socijalnim situacijama pre za sebe zaključiti da su socijalno nespretni ili čudni. Na taj način stvaramo samoispunjavajuće proročanstvo. Za početak ako drugima kažemo da smo stidljivi, ili pomalo “čudni”, nespretni, oni će to od nas i očekivati i ponašati se u skladu sa tim. Mi ćemo, za uzvrat, da budemo možda i nespretniji nego što bismo bili, nesvesno pokušavajući da ispunimo tuđe očekivanje. Uz to, svaki put kada drugima kažemo nešto tako, to kažemo i sebi i utvrđujemo tu činjenicu u svom umu. Ponašaćemo se u skladu sa tom činjenicom, tako je još dodatno potvrđujući. Upašćemo, dakle, u začarani krug socijalne nespretnosti i nesigurnosti koju ona stvara. 

Ukoliko, međutim, odlučimo da zadržimo to za sebe i da ne mislimo o toj činjenici, te da se naprosto prepustimo situaciji, verovatno ćemo se manje spoticati. I one greške koje napravimo manje ćemo primećivati. Drugi ljudi će pozitivno reagovati na nas, biće manje šanse da razgovor zamre ili bude neprijatan. Samim tim naše iskustvo više neće potvrđivati našu početnu pretpostavku, da smo čudni i da nas ljudi samo trpe, pa će i ona vremenom morati da se promeni.

Razvite zdravu dozu humora na sopstveni račun

Kao što smo već rekli, svima nam se desi da nekada pogrešimo u socijalnoj interakciji. Kao i u svemu u životu, niko nije savršen i čak i najveštiji prave greške. Međutim, anksioznijima među nama te greške će se činiti kolosalnije. Dobar lek za takve situacije jeste humor. Nasmejte se svojoj grešci, pretvorite je u šalu i anegdotu koju ćete kasnije prepričavati. Tako će se Vama činiti manje strašnom, a i Vašem društvu ćete samo biti duhovitiji i zabavniji. Dakle, umesto da svima bude neprijatno ispašćete poželjniji za društvo, jer znate da se nasmejete na svoj račun. Ljudi se prema Vama neće ophoditi kao prema osobi od koje očekuju takva spoticanja, već od koje očekuju dobar humor i šalu. Naravno, ovo ne treba da preraste u nipodaštavanje samih sebe, te preuveličavanje i skretanje pažnje na sopstvene greške samo humora radi. Zdrava doza znači da ne pronađete novi način da svima, pa i sebi, govorite kako ste nespretni i stidljivi. Znači da se ponekad nasmejete samim sebi.

socijalizacija, anksioznost, stidljivost
Nasmejte se svojoj grešci, pretvorite je u šalu i anegdotu koju ćete kasnije prepričavati. Tako će se Vama činiti manje strašnom, a i Vašem društvu ćete samo biti duhovitiji i zabavniji.

Malim koracima napred

Ne morate odmah da odete na žurku i flertujete sa svakom osobom koja Vas iole privlači. Čak naprotiv, ovoliko napuštanje zone komfora učiniće da se osećate još neprijatnije i nespretnije i dodatno Vas “ubediti” kako socijalizacija prosto nije za Vas. Umesto toga krenite postepeno, kao kada ulazite u hladnu vodu. Odredite šta je to što Vam izaziva dodatnu nelagodu. Nekome je veći problem veliki broj nepoznatih ljudi. U tom slučaju možete da zamolite prijatelja da Vas upoznaje sa svojim prijateljima povremeno u manjem broju. Tako Vam na njegovom rođendanu neće svi biti nepoznati, a one koji jesu ćete lakše upoznati uz podršku ostalih. Nekome će bitniji biti kontekst u kom se nalazi. Možda Vas žurke i proslave inače čine nesigurnijim. U tom slučaju možete ljude upoznavati u okviru konteksta koji Vam odgovara. Učlanite se u klub ili udruženje koje se bavi Vašim interesovanjima, krenite na turističku turu koju želite sami i pokušajte da se sprijateljite sa ljudima u okvru Vaše grupe i slično. Na kraju, bitno je da to bude situacija koja Vama odgovara. Dakle, pronađite ono što Vas sputava u druženju sa novim ljudima i pokušajte da ga na neki način zaobiđete. psihoterapija, psihijatrijski lekovi i psihodijagnostika daju odgovor na pitanje kako da resim problemNedostatak socijalnih veština ume da bude veoma frustrirajući. Ali kao i sve druge veštine, i socijalne veštine se mogu steći i razvijati. Ne treba da dozvolimo da nas naši strahovi i nesigurnosti sputavaju i dodatno unesrećuju.