Hrana za dobro raspoloženje

zdrava ishrana, raspoloženje, zdrav život
Poboljšanjem ishrane se poboljšava i tvoje raspoloženje, nivo energije se povećava, razmišljaš bolje i trezvenije.

Opšte je poznato da hrana ne samo da utiče na fizičko zdravlje, već i na mentalno. Poboljšanjem ishrane se poboljšava i tvoje raspoloženje, nivo energije se povećava, razmišljaš bolje i trezvenije. Međutim danas, u moru informacija šta ,,bi trebalo da jedemo a šta ne”, teško je razaznati koje su to navike koje mogu pozitivno ili negativno da utiču na tvoje zdravlje. U daljem tekstu ti nudimo nekoliko saveta koji značajno mogu da poboljšaju tvoj kvalitet života.

Bitno je da jedeš redovno

Ako ti padne šećer, možeš se osećati umorno, razdražljivo i depresivno. Ako jedeš redovno i biraš hranu koja ti daje energiju, polako ćeš uspeti da držiš nivo šećera stabilnim, kao i tvoje raspoloženje. Hrana koja će ti u tome pomoći su testo, pirinač, ovas, integralni hleb i pahuljice, koštuničavi plodovi i različite vrste semenki. Savetujemo ti da ne preskačeš doručak, da umesto obilnog ručka i večere pojedeš više manjih obroka, da jedeš češće u toku dana, kao i da izbegavaš hranu koja ti brzo podiže (ali brzo i spušta) nivo šećera u krvi kao što su slatkiši, sokovi, gazirana pića i alkohol.

Pij dosta tečnosti 

Ako ne piješ dovoljno tečnosti, može da ti bude teško da se koncentrišeš ili da trezveno razmišljaš. Preporučeno je da piješ 6 do 8 čaša vode svaki dan. Dok se čajevi, kafa, sveže ceđeni sokovi i smutiji isto računaju, imaj na umu da je uvek najbolje piti vodu.

Brini o svom stomaku 

Kako ti je stomak, tako se i ti osećaš, i obrnuto. Kada smo pod stresom ili smo anksiozni naš stomak to oseća. Za zdravu probavu bitno je da jedeš hranu bogatu vlaknima, da unosiš dosta tečnosti i da redovno vežbaš. Ako si pod stresom i misliš da to takođe utiče na tvoj stomak, probaj neke od tehnika relaksacije ili disanja. Hrana koja pozitivno utiče na stanje tvog stomaka su voće, povrće, mahunarke, jogurt i ostali probiotici. Kada kreneš da se hraniš zdravo, vrlo je verovatno da će ti biti potrebno neko vreme da se navikneš na nov način ishrane, tako da probaj da to radiš postepeno.

Ne unosi previše kofeina 

Ne unosi previše kofeina jer je kofein stimulant, što znači da ti daje odmah mnogo energije, a onda te i ,,spusti” i učini da se osećaš anksiozno i depresivno. Takođe, može negativno da utiče na tvoj san. Kofein se nalazi u kafi, čaju, koka-koli, kao i drugim energetskim pićima.

Jedi dosta voća i povrća

Povrće i voće sadrži mnogo minerala, vitamina i vlakana koji su neophodni za naše fizičko i psihičko zdravlje. Da bismo svaki dan našem telu i umu obezbedili dobar deo nutrijenata, neophodno je da unosimo raznobojno voće i povrće.

Unosi dosta proteina

Proteini sadrže aminokiseline koje mozgu pomažu da reguliše misli i osećanja. Proteini se nalazi u mesu, ribi, jajima, siru, mahunarkama, proizvodima od soje, koštuničavim plodovima i semenkama. Između ostalog, proteini te dugo drže sitim, pa su pogodni ako znaš da u skorije vreme nećeš opet moći da nešto prezalogajiš.

Jedi zdrave masti 

Tvom mozgu su potrebne omega-3 i omega-6 masne kiseline da bi funkcionisao kako treba. Dok izbegavanje nezdravih masti je poželjno, zdrave masti koje se mogu naći u ribi, koštuničavim plodovima (pogotovo u orasima i bademima), maslinovom i suncokretovom ulju, semenkama suncokreta i bundeve, avokadu, mleku, jogurtu, siru i jajima su i te kako dobre za tvoje fizičko i mentalno zdravlje.

zdrava ishrana, Zdravko život, zdrave navike
Kreni postepeno da menjaš navike u hrani. To ne mora uvek biti baš lako ali je mnogo lakše nego da promeniš celu ishranu preko noći.

Šta možeš da uradiš da zdravije jedeš? 

Kao što smo već spomenuli, zdrava ishrana može mnogo da pomogne tvom raspoloženju ili generalno tvom osećaju blagostanja. Iskoristi sledeće savete da napraviš pozitivne promene u svojim svakodnevnim navikama i u tome kako jedeš.

Kreni postepeno 

Kreni postepeno da menjaš navike koje se tiču hrane. To nije uvek lako ali je lakše nego da promeniš celu ishranu preko noći. Možda se nećeš odmah osećati bolje i moguće je da ćeš se povremeno osećati isfrustrirano. Uprkos tome, nastavi da se trudiš jer ćeš u jednom trenutku primetiti drastičnu razliku u svom fizičkom i mentalnom zdravlju.

Spremaj za sebe i za druge

Dok spremanje za sebe može da bude pomalo dosadno, kuvanje za druge može da te podstakne na zdraviju ishranu. Pitaj porodicu, prijatelje ili kolege da li bi možda želeli da ti se pridruže u stvaranju novih navika. Moguće je da će rado prihvatiti i da ćete moći zajedno da kuvate, razmenjujete recepte i spremate hranu.

Brini o sebi 

Da se ne bismo preterano opteretili time da jedemo zdravo, imaj na umu da je takođe neophodno da uživamo u hrani koju jedemo i da nismo previše strogi prema sebi. Neke druge stvari mogu takođe da doprinesu da se osećaš bolje, kao na primer fizička aktivnost, (pogotovu napolju zbog vitamina D), kvalitetan san, kao i druženje sa ljudima koji su ti bliski i dragi.

Obrati pažnju na preosetljivost na određenu hranu

Preosetljivost na određenu hranu ili sastojke kao što su pšenica, laktoza, kvasac mogu da izazovu niz neprijatnosti kako fizičkih tako i mentalnih. Ako sumnjaš na intoleranciju na neki sastojak, savetujemo ti da se obratiš stručnom licu za dalje analize. Izbacivanje namirnica koje ti stvaraju nadutost ili bilo kakvu drugu vrstu neprijatnosti, definitivno mogu pozitivno da utiču na tvoje fizičko i mentalno zdravlje.

Planiraj unapred 

U današnjem društvu u kojem se brzo živi, naći vreme da se na miru jede deluje gotovo kao nemoguća misija. Ako uživaš u tome da kuvaš i da pripremaš obroke, nije loše rešenje da spremiš hranu za nekoliko dana unapred, pa da je nosiš sa sobom na posao, u školu, na fakultet i slično.

Vodi evidenciju hrane koju unosiš 

Vodi evidenciju hrane koju unosiš i prati kako ta hrana utiče na tebe. Na ovaj način možeš lako da primetiš šta prija tvom organizmu, a šta ne, i na taj način ćeš bolje razumeti svoje telo. Brže ćeš primetiti ako imaš netoleranciju na određene sastojke, kao i to ako ti neka hrana veoma prija, kako tebi, tako i tvom raspoloženju.

Potraži profesionalnu pomoć 

Nekada najbolji način da se tvoja ishrana i zdravlje poboljšaju jeste da odeš kod nutricioniste i da potražiš stručan savet.

Obrati pažnju na to da li imaš problema sa ishranom  

Hrana igra bitnu ulogu u našim životima, ali nikada ne treba da dopustimo da ona postane opsesija. Problemi sa ishranom nemaju uvek veze sa samom hranom, već sa nekim osećanjima i emocijama sa kojima se teže suočavamo. Ako misliš da tvoj odnos prema ishrani postaje previše opsesivan, u redu je da potražiš stručnu pomoć.