Naporan sagovornik : 7 saveta za rešavanje konflikta

neljubazan sagovornik, težak sagovornik, naporan sagovornik, komunikacija, asertivnost
Jedan od načina da izbegnete konflikt sa osobom koja je težak sagovornik je da naučite da slušate, ali zaista.

Svakome se od nas se, s vremena na vreme, desi da se nađe u situaciji u kojoj mora da nađe način da izađe na kraj sa nekim ko je naporan ili neljubazan sagovornik, bilo da je to na poslu, kod kuće ili negde treće. Stoga, u daljem tekstu vam dajemo 7 saveta kako da se postavite u komunikaciji sa takvim osobama.

1. Vežbajte strpljenje.

Strpljenje je veoma važno kada su u pitanju teški ljudi, zato što oni možda čak i namerno pokušavaju da vas iznerviraju. Nemojte im pružiti to zadovoljstvo i nemojte se prepirati sa njima. Vežbajte smirenost i strpljenje. Koliko god to delovalo teško, sačekajte 24h pre nego što im odgovorite na mejl, udahnite duboko pre nego što im se obratite, a ako se ovo sve dešava kod kuće, izađite na kratko i onda se vratite hladne glave. Posvetite neko vreme sebi i razmišljanju kako da pristupite problemu. Uvek imajte na umu glavni cilj vašeg razgovora i držite se putanje koja vodi ka rešavanju konflikta.

2. Sagledajte stvari iz njihove tačke gledišta.

Zastati na trenutak i sagledati stvari iz tačke gledišta sagovornika koji je veoma naporan ili neljubazan, i u trenutku kada ste pod velikim stresom sigurno nije lako, ali će vam definitivno omogućiti da iskažete svoja osećanja, a da pritom ne kažete nešto zbog čega ćete se posle kajati. Iako je možda sagovornik neljubazan, probajte da razmislite zašto se neko ponaša na taj način. Imajte na umu da to retko ima veze sa vama, već sa njima samima i probajte da se zapitate koja ih muka muči pa se na taj način obraćaju drugim ljudima.

3. Služite se emocionalnom inteligencijom. 

Poslužite se svojom emocionalnom inteligencijom da predvidite kako bi druga osoba mogla da odreaguje na nešto što biste voleli da kažete ili da uradite. Osobe koje imaju visoku emocionalnu inteligenciju veoma dobro razumeju kako njihove emocije kao i emocije drugih ljudi funkcionišu, šta može da naljuti ili povredi njihovog sagovornika, čak i ako ga ne poznaju dovoljno dobro. Emotivno inteligentni ljudi poseduju bolje društvene veštine od onih koji to nisu i češće imaju kvalitetnije i jače veze i kod kuće i na poslu.

4. Slušajte. 

Jedan od načina da izbegnete konflikt sa osobom koja je težak sagovornik je da naučite da slušate, ali zaista. Probajte da razumete šta druga osoba pokušava da vam saopšti iako to možda ne radi na najbolji mogući način. Povremeno ponavljajte šta izgovara da biste joj dali do znanja da je slušate i da nema potrebe da se ponaša tako kako se ponaša. To ne mora da znači da se sa njom slažete u svemu što govori, već samo da uvažavate njegovo ili njeno mišljenje. Kada osoba ima utisak da je slušate, manje je verovatno da će se ponašati neljubazno ili da će nastaviti sa svojim napornim ponašanjem.

5. Ne pokušavajte da kontrolišete krajnji ishod. 

Jedan od najtežih stvari kada je u pitanju slušanje i komunikacija sa nekim ko je naporan je da prestanete da kontrolišete krajnji ishod. To podrazumeva da, umesto da, dok vaš sagovornik govori, mislite na to šta ćete vi reći i kako ćete mu ili joj ,,doskočiti”, već da pristupite razgovoru otvorenim umom i srcem. Nikada nećete moći dobro da saslušate nekoga i da ga razumete ako sve vreme u glavi pokušavate da pravite nekakve strategije, da kontrolišete misli, osećanja, i da razmišljate o tome šta ćete sledeće reći. Kada propustite priliku da se povežete sa sagovornikom, znajte da on ili ona mogu to da osete i to retko kada vodi u konstruktivno rešavanje konflikta.

6. Izbegavajte optužujući način obraćanja. 

Izbegavajte rečenice koje su optužujuće i sadrže apsolutističke reči poput ,,nikada” i ,,uvek”. Vrlo je moguće da osoba sa druge strane postane još agresivnija i neprijatnija jer će imati utisak kao da mora da se brani. Umesto toga, probajte da započnete razgovor na pozitivan način i da ga takvim održite. Istaknite da mislite dobro i da želite da obavite jedan konstruktivan razgovor koji će dovesti do rešavanja problema, a ne do stvaranja još većih nesuglasica ili osećanja tuge ili besa.

7. Postavite jasne lične granice. 

Možda vam se ljudi obraćaju upravo jer umete da slušate. Ne mora uvek da se radi o neraspoloženom ili napornom sagovorniku već jednostavno mnogo je ljudi koji bi želeli nešto da kažu, a nemaju kome. Bilo da je u pitanju član porodice, kolega, ili prijatelj koji ne ume dobro da proceni trenutak, pobrinite se da postavite lične granice i da budete na raspologanju kada je to vama zgodno. Prosto odgovorite kako biste veoma rado saslušali sve što ta osoba ima da vam kaže, ali u vreme koje vama malo više odgovara.psihoterapija, psihijatrijski lekovi i psihodijagnostika daju odgovor na pitanje kako da resim problemKonstruktivna komunikacija je veština i vremenom i uz dobru volju se može naučiti. Pristupiti sagovorniku na asertivan način podrazumeva da ste pre svega vi sigurni u sebe i u ono što želite da iskažete. Kada je to tako, čak ni neljubazni i naporni sagovornici ne mogu da vas poremete.