Društvene mreže: 4 saveta za zdravo korišćenje

društvene mreže, zavisnost, mentalno zdravlje, depresija
Ako provodiš previše vremena na telefonu, a to ti izaziva tugu, osećaj nezadovoljstva, frustracije i usamljenosti, možda je vreme da preispitaš svoje aktivnosti na društvenim mrežama i da nađeš zdravu ravnotežu.

Društvene mreže mogu da doprinesu osećaju povezanosti sa prijateljima i poznanicima, da nas razonode, da umanje stres i da pozitivno utiču na naše raspoloženje. Međutim, one nikada ne bi trebalo da budu zamena za odnose u stvarnom životu. Iako je početna ideja društvenih mreža bila da zbliži ljude, ispostavilo se da oni koji ih previše koriste se osećaju sve više usamljenim i izolovanim. Stoga, društvene mreže mogu značajno da utiču na pogoršanje mentalnog zdravlja i stvaranje ili povećanje anksioznosti i depresije.

Koji su to najčeći znaci da previše pažnje i važnosti pridaješ društvenim mrežama?

1. Preispituješ svoj fizički izgled i način na koji vodiš život 

Iako znaš da je sadržaj društvenih mreža pre objavljivanja prošao kroz more filtera i različitih aplikacija za ulepšavanje, on i dalje značajno može da utiče na tvoje samopouzdanje i na to da se ne osećaš zadovoljno kada je u pitanju tvoj fizički izgled. Takođe, iako smo svesni da se na društvenim mrežama uvek objavljuju samo najbolji i najuzbudljiviji momenti života, to ne umanjuje osećaj nezadovoljstva našim životima dok gledamo slike prijatelja na tropskim plažama ili njihove objave o unapređenju na poslu.

2. Imaš utisak kao da stalno nešto propuštaš

Iako je ,,osećaj da stalno nešto propuštaš” stariji od pojave društvenih mreža, one mu definitivno doprinose. Često imaš utisak da drugi ljudi žive uzbudljivijim i ispunjenijim životom. Taj osećaj može ne samo negativno da utiče na tvoje samopouzdanje, već i da bude okidač za anksioznost i depresiju. Iako zvuči pomalo nelogično, osećaj da stalno nešto propuštaš te još više tera da proveravaš telefon svakih nekoliko minuta ili da vrtiš nov sadžaj kao i to da odgovaraš odmah na svaku notifikaciju i poruku.

3. Osećaš se izolovano, anksiozno i depresivno 

Razne studije su pokazale da previše korišćenja društvenih mreža može da dovede do toga da se osećaš prvo usamljeno i izolovano, a onda i anksiozno i depresivno. Koliko god da društvene mreže povezuju ljude, čoveku je potrebna komunikacija i interakcija ,,lice u lice” da bi ostali mentalno zdravi. Ništa ne može toliko da umanji simptome anksioznosti i depresije koliko kontakt oči u oči sa nekim do koga ti je stalo i kome je stalo do tebe. Stoga, ako više pažnje pridaješ odnosima koji su na internetu, veća je verovatnoća da ćeš patiti od anksioznosti i depresije.

društvene mreže, mentalno zdravlje
Društvene mreže mogu da doprinesu osećaju povezanosti sa prijateljima i poznanicima, da nas razonode, da umanje stres i da pozitivno utiču na naše raspoloženje. Međutim, one nikada ne bi trebalo da budu zamena za odnose u stvarnom životu.

Iako, za mnoge od nas, ograničavanje društvenih mreža na svega 30 minuta dnevno nije baš realan cilj u današnje vreme, i dalje možemo da naučimo kako da ih koristimo na najbolji i najzdraviji mogući način. U nastavku vam nudimo 4 saveta kako da koristite društvene mreže, a ne da robujete njima.

1. Ograniči vreme koje provodiš na društvenim mrežama
  • Uz pomoć aplikacije za praćenje vremena koje provodiš na telefonu, proveri koliko je od toga na društvenim mrežama. Potom, postavi sebi realan cilj i počni postepeno da smanjuješ to vreme.
  • Ugasi telefon ili zvuk na telefonu s vremena na vreme u toku dana, na primer dok si na sastanku, u teretani, dok jedeš, dok si sa prijateljima na kafi ili se igraš sa decom.
  • Nemoj da nosiš telefon ili tablet sa sobom u krevet. Isključi ih, ugasi zvuk na svim elektronskim uređajima ili ih ostavi u drugoj sobi preko noći.
  • Isključi notifikacije na aplikacijama društvenih mreža. Ako ti telefon stalno zvoni, teško je odoleti da ga svaki put ne uzmeš u ruke. Isključi zvuk na telefonu ili deaktiviraj notifikacije na aplikacijama i potrudi se da se koncentrišeš na ono što radiš u datom trenutku.
  • Ograniči koliko puta smeš da proveravaš telefon. Ako to radiš na svaki minut, i to još bezrazložno, probaj da to vreme ograničiš na svakih 15, pa na svakih 30 minuta, pa možda čak i na svakih sat vremena.
  • Deinstaliraj aplikacije društvenih mreža sa telefona ili tableta tako da ćeš morati da ih proveravaš preko kompjutera. Vidi da li će ti nedostajati ako ne budeš stalno u toku sa tim šta se dešava.
2. Promeni tvoj pristup društvenim mrežama

Većinu vremena mnogi od nas otvaraju aplikacije društvenih mreža samo da bi ubili vreme. Ako bismo ih koristili, na primer, da proverimo neku informaciju, da pošaljemo poruku prijatelju, ili da jednostavno nešto pogledamo ili postavimo, uticaj društvenih mreža na nas bi bio znatno drugačiji. Korišćenje društvenih mreža kao zamena za stvaran život ne može da donese ništa dobro. Stoga, ako se osećaš usamljeno, pozovi prijatelja na kafu, izađi u šetnju, ili jednostavno probaj da shvatiš šta te to zapravo navodi na stalno prisustvo na nekoj od društvenih mreža i onda uradi to u pravom životu. U suprotnom, pasivno skrolovanje skroz društvene mreže samo pridodaje lažnom osećanju neadekvatnosti, da nešto propuštaš, kao i tome da je ,,svima bolje nego tebi”.

3. Provodi više vremena uživo sa ljudima

Čak i u najboljim mogućim trenucima u životu, društvene mreže nikada ne mogu da budu zamena za interakciju lice u lice koja nas čini zdravijim i srećnijim osobama. Stoga, odredi vreme svake nedelje koje ćeš posvetiti tebi bitnim ljudima. Poseti familiju, dogovori se da se vidiš sa prijateljima, i za to vreme drži se podaje od telefona. Ako misliš da nemaš dovoljno prijatelja, ili su svi u nekom trenutku zauzeti, uvek postoji opcija da nađeš novi hobi, ili da se priključiš nekoj sekciji i da na taj način upoznaš nove ljude koji lako mogu da postanu deo tvog života i tvoji novi prijatelji.

4. Posveti punu pažnju svemu što radiš

Kada dosta vremena provodiš na društvenim mrežama, često ti se dešava da imaš osećaj kao da svi vode uzbudljivije živote i da stalno nešto propuštaš. Umesto da se fokusiraš na ono što trenutno radiš i da mu posvetiš punu pažnju, stalno se pitaš ,,šta bi bilo kad bi bilo” i porediš svoj život sa onim što vidiš na društvenim mrežama. Vežbaj da usmeriš punu pažnju na ono što radiš u trenutku i ne samo da nećeš više imati utisak kao da nešto propuštaš, već ćeš i mnogo više uživati u svim svojim aktivnostima.

psihocentrala, mindcentral, psihoterapija, psihijatrija, rebt, cbt, kbt, psihoterapeut, psiholog, logoped, psihijatrija, psihoterapija beograd, petar vojvodicAko provodiš previše vremena na telefonu, a to ti izaziva tugu, osećaj nezadovoljstva, frustracije i usamljenosti, možda je vreme da preispitaš svoje aktivnosti na društvenim mrežama i da nađeš zdravu ravnotežu. Pokušaj da primeniš tehnike koje smo ti ovde predstavili i videćeš kako će tvoj život van interneta polako postati mnogo bogatiji.