Postporođajna depresija: razlika od postporođajne tuge

Postporođajna depresija je mentalni poremećaj koji se manifestuje simptomima depresije odmah nakon porođaja i može trajati dugo ako se ne leči

Postporođajna depresija je mentalna bolest koja obuhvata simptome depresije nakon porođaja i može trajati dugo ako se ne leči. Treba je razlikovati od postporođajne tuge. 

Prirodno je osećati se psihički preopterećeno nakon rođenja deteta. Međutim, postporođajna depresija je složenije stanje i zahteva stručnu pomoć. 

Kako ćete znati da ste oboleli od postporođajne depresije? 

Plačete svaki čas, a ne znate zbog čega. Razdražljiviji ste nego obično, a ponekad čak poželite i da pobegnete od svih — uključujući i vašu bebu. Nakon ovakvih misli najčešće se javlja osećanje krivice. Iscrpljeni ste, muče vas bolovi, i ne osećate se spremno za sve što sledi. Čak možete osećati i bes zato što ste u takvoj situaciji. Ponekad, kada pogledate svoju bebu, ne osećate… ništa. Onda vam se može učiniti da nešto nije u redu s vama, pa vam bude još gore. Imajte na umu da to ne govori ništa o vama kao osobi ili roditelju.

Drugim rečima, postporođajnu depresiju nije izazvala neka vaša mana, niti je odlika slabosti ili nesposobnosti da podižete dete. Zato nema potrebe da krivite sebe što ste se razboleli. Lekar će vam pomoći da razumete šta jeste, a šta nije postporođajna depresija. 

Glavne odlike postporođajne depresije 

Postporođajna depresija je veoma slična ostalim oblicima depresije.

Simptomi postporođajne depresije se uglavnom javljaju četiri nedelje po porođaju. U nekim slučajevima, mogu se javiti čak i u prva 72 sata. Nekada se simptomi mogu pojaviti i 6 meseci kasnije ili čak do godinu dana nakon porođaja.

Simptomi postporođajne depresije obuhvataju: 

  • stalni osećaj preopterećenosti 
  • intenzivnu tugu i osećaj beznadežnosti, plakanje „iz čista mira”  
  • želju da se sklonite od bebe, supruga, članova porodice i starog društva 
  • osećaj udaljenosti ili nezainteresovanosti za bebu 
  • osećaj nepovezanosti sa suprugom 
  • zabrinutost da biste mogli da povredite svoju bebu 
  • zabrinutost da bi neko drugi mogao da povredi vašu bebu 
  • niste u stanju da spavate čak i kada vaša beba spava
  • ne možete da se opustite 
  • osećaj usamljenosti ili zanemarenosti od strane drugih čak iako su prisutni 
  • problemi sa koncentracijom 
  • promene u apetitu 
  • epizode visoke anksioznosti 
  • bes i/ili razdražljivost bez objektivnog razloga 
  • nesposobnost da uživate u aktivnostima kao ranije 
  • osećanje krivice i stida
  • fizički bolovi i tegobe
  • učestale suicidalne misli 

Ovo nije cela lista simptoma. Slika postporođajne depresije ne izgleda uvek isto. Kakva god bila, postporođajna depresija može trajati dugo zato je važno da o tome razgovarate sa članovima porodice i lekarom čim primetite neke od njih.

Nevidljivi simptomi 

Ponekad nas simptomi postporođajne depresije mogu iznenaditi, ali po uticaju na ponašanje majke znate da nešto nije u redu. Ukoliko se majka prepustii negativnim mislima u vezi sa bebom, rizikuje da razvije ovu depresiju. 

Pesimistički stav vam može zamagliti čitanje signala koje beba daje. Na primer, beba kroz plač traži da je utešite, a vama se čini kao oglašavanje bez većeg značaja i ne uzimate je u ruke. Naravno da niste imali nameru da je ignorišete, ali vas depresija, između ostalog, čini ravnodušnim i ne da vam da se vežete za bebu i reagujete na njene potrebe.

Ponekad možete opsesivno razmišljati o određenim stvarima. Na primer, stalno proveravate brave, ili se na svakih nekoliko minuta uveravate da li je beba bezbedna. Takođe možete razviti i osećaj da ne želite da iko drugi dodiruje vašu bebu.

Kada zatražiti pomoć? 

Postporođajna depresija je izlečiva, ali je u ovim slučajevima potrebno potražiti pomoć što pre:

  • simptomi postaju sve gori ili izraženiji 
  • imate misli o povređivanju sebe, drugih ili vaše bebe!
  • imate problema sa obavljanjem svakodnevnih zadataka 
  • imate jake fizičke bolove

Da li je reč o postporođajnoj tuzi ili postporođajnoj depresiji? 

Ova dva stanja se često mešaju, postporođajna depresija nije isto što i postporođajna tuga. Postporođajna tuga se odnosi na uobičajeni osećaj razdražljivosti, brige, umora i tuge tokom prvih nekoliko dana nakon porođaja. 

Da je reč samo o postporođajnoj tuzi, utvrdićete po: 

  • talasima anksioznosti bez vidljivog okidača
  • brizi o tome da li ćete biti dovoljno dobri kao majka
  • sklonosti plaču
  • sumnji u sopstvenu sposobnost da se nosite sa obavezama oko bebe
  • razmišljanju o tome kada ćete moći da se vratite svojim dotadašnjim životnim aktivnostima i navikama
  • osećaju preopterećenosti potrebama bebe ili nesigurnosti kako da odgovorite na te potrebe
  • zabrinutosti za zdravlje bebe
  • zabrinutosti za odnos sa suprugom
  • nelagodnosti u sopstvenom telu i/ili poteškoćama da prihvatite promene

Do 80% porodilja pati od postporođajne tuge.

Za depresiju je potrebna stručna pomoć, dok se tuga obično spontano povlači u prve dve nedelje nakon porođaja

Da li se radi o depresiji, tuzi ili, pak, porođajnom traumatskom iskustvu?

Sada kada smo objasnili razliku između depresije i tuge, značajno je da opiše i potencijalni stres porođaja. Stres koji moze da ima traumatska svojstva se definiše kao stvarna povreda majke ili bebe ili okolnosti koje su mogle da dovedu do ozbiljnih posledica ili smrti novorođenčeta.  Simptomi koji ga opisuju su sledeći:

  • prestravljenost
  • bespomoćnost
  • napadi panike
  • blic sećanja na događaj (flashbacks)
  • niz užasavajućih misli
  • prethodne nerešene traume kao okidači
  • noćne more
  • nervoza

Radila sam sa jednom pacijentkinjom koja se porodila pre dve godine, a pre nekoliko meseci je imala neuspelu trudnoću. Neko vreme nakon gubitka bebe i kiretaže psihijatar joj je dijagnostikovao post-traumatski stresni poremećaj. Glavne teme naših razgovora ticale su se strahova da prvo dete može imati neke posledice njene nekontrolisane razdražljivosti.

Ukoliko se držimo samo post-porođajnog stanja, bilo je i naleta tuge, jer je sumnjala u sebe kao dovoljno dobru majku svojoj bebi. Mučilo ju je i produženo neraspoloženje kom nije znala uzrok i nije znala kako da ga se otarasi. Osim prihvatanja stanja u kom se našla i sebe sa svim promenama koje je pretrpela, pomogli su joj još neki saveti. Više o tome u nastavku teksta.

Kako nastaje postporođajna depresija?

Kao i kod drugih vrsta depresije, i dalje ne postoji slaganje među stručnjacima o tačnom uzroku postporođajne depresije.

Neki istraživači su pronašli povezanost sa nivoom hormona. Neke od porodilja su osetljivije na nagli skok hormona tokom trudnoće i iznenadni pad odmah nakon porođaja. Međutim,  postporođajnu depresiju treba tretirati kao kombinaciju bio-psiho-socijalnih činilaca.

Činioci koji mogu dovesti do postporođajne depresije su: 

  • poremećeni rad štitne žlezde  
  • neko od članova primarne porodice ima dijagnozu depresije i sl.
  • blizanačka trudnoća
  • porodilja se ranije lečila od depresije, bipolarnog poremećaja ili anksioznosti
  • nedostatak podrške  
  • trudnoća u tinejdžerskim godinama
  • prevremeni porođaj
  • neuredan san
  • skorašnji gubitak voljene osobe
  • komplikacije u trudnoći i tokom porođaja
  • simptomi depresije tokom trudnoće
  • konzumiranje alkohola i psihoaktivnih supstanci

Da li je postporođajna depresija izlečiva? 

Postporođajna depresija se može lečiti. Što ranije zakažete pregled kod lekara, pre ćete rešiti problem. Ukoliko postoji verovatniji uzrok, vaši lekari će prvo to lečiti. Kao na primer, najpre će dovesti nivo hormona štitne žlezde u ravnotežu. Kada se to dogodi, sledi obavezan razgovor sa psihijatrom.

Uopšteno govoreći, postporođajna depresija se često leči:  

  • Antidepresivima i/ili drugim neophodnim lekovima
  • kognitivno-bihejvioralnom terapijom 
  • drugim vrstama psihoterapije

Da li su lekovi bezbedni u ovom periodu? 

Možda se pitate da li možete uzimati antidepresive ukoliko dojite. Ukratko odgovor je — da. Postoje vrste antidepresiva koji imaju mali rizik od neželjenih nuspojava po bebu. Razgovor sa lekarom će vam pomoći da odmerite rizike i koristi određenih lekova. Takođe je preporuka da se uključi i pedijatar vaše bebe u proces odlučivanja.

Ukoliko se ne leči, postporođajna depresija može trajati mesecima ili godinama. Uz pravovremeno javljanje psihijatru, možete se nositi sa njom, izlečiti i početi mnogo bolje da funkcionišete.

Kako da pomognete sami sebi?

Iako je obavezan psihijatrijski pregled, oporavićete se brže ako sledite savete u nastavku.

Spavajte što više 

Ovo je najvažnija stvar koju treba uraditi nakon porođaja. Istraživanja su pokazala da loš san ide ruku pod ruku sa depresijom. Preporučuje se najmanje 7 sati sna u periodu od 24 sata.

Da biste bolje spavali, možete: 

  • podesiti prijatnu temperaturu i spustiti roletne
  • slušati laganu muziku ili zvuke prirode 
  • izbaciti kafu posle 17h

Ako vam je i dalje teško da zaspite, razgovarajte sa lekarom o drugim načinima. Oslonite se na supruga, porodicu i prijatelje da bi vas oslobodili kad god je moguće.

Odvojite vreme za sebe

Iako će vam na početku možda biti teško, pronađite vreme za nekoliko tehnika opuštanja.

Vreme za opuštanje može da izgleda i ovako: 

  • tuširanje ili kupanje (natenane)
  • uživanje u omiljenom jelu u tišini
  • gledanje epizode serije koju volite bez ometanja
  • čitanje nekoliko stranica laganog štiva 
  • popijete šolju čaja sami na terasi
  • gledanje zalaska sunca

Zatražite i prihvatite pomoć drugih 

Traženje pomoći ne znači da ste neuspešni ili slabi! Naprotiv, to je gest podrške i ljubavi, što će ublažiti postporođajnu depresiju.

Zamolite supruga, rođaka, komšiju, prijatelja ili bilo koga drugog kome verujete da: 

  • ostane u blizini 30 minuta dok se kupate ili šetate 
  • pomogne vam da pripremite obroke za narednu nedelju
  • prošeta sa vama po komšiluku
  • neobavezno popriča s vama putem video-poziva
  • kupi nekoliko namirnica ili vam pomogne da ih naručite online 
  • pričuva bebu dok ste u frizerskom ili kozmetičkom salonu 
  • obavi važne obaveze umesto vas 
  • dovede svoju bebu da provede neko vreme sa vašom
  • pomogne vam da pronađete informacije neophodne da donesete odluku (na primer, pretraga psihijatra ili psihoterapeuta na internetu)

Ne preskačite obroke 

Ishrana od tri obroka tokom dana punog obaveza može delovati kao nemoguća misija. Međutim, potrudite se da je ostvarite zarad vašeg zdravlja i zdravlja vaše bebe.

Barem možete prezalogajiti nešto na svakih nekoliko sati. To će vam pomoći da izgurate dan. Preporuka je da ishrana ipak bude bogata svežim i zdravim namirnicama, a tek ponekad se možete počastiti omiljenim slatkišem.

Šetajte

Verovatno se već osećate iscrpljeno od svih stvari koje morate da uradite, ali izdvojte barem 15 minuta svakog dana za vežbanje. Vežbanje oslobađa endorfin, zahvaljujući kom ćete se osećati manje depresivno.

Možete kupiti jednostavnu kućnu spravu ili jednostavno stavite bebu u kolica i prošetajte. Cilj je biti u pokretu svaki dan onoliko dugo koliko možete i postporođajna depresija će postepeno iščezavati.

Ideje za vežbanje: 

  • radite nekoliko čučnjeva dok podgrevate ručak
  • istežite se na podu dok je beba na prostirci ili spava 
  • uradite nekoliko polučučnjeva dok hodate ka kupatilu
  • plešite po kući 🙂

Dišite 

Odvojite neko vreme, svakog sata, samo da zastanete na dva minuta, i duboko dišete. Ovo je naročito važno kada doživljavate napad panike.

  1. Zatvorite oči.
  2. Duboko udahnite kroz nos i zadržite dah tri sekunde. 
  3. Polako izdahnite na usta i svesno opuštajte leđa i ramena. 
  4. Udišite i izdišite isti broj sekundi. Na primer, udahnite, brojeći do 5. Zadržite dah, brojeći do tri. Izdahnite, brojeći do 5. 
  5. Ponovite ovu vežbu i do 10 puta svaki dan, ako je potrebno.

Pustite sunce u sobu 

Pokušajte da barem 30 minuta dnevno provedete na suncu (ako vremenski uslovi dozvoljavaju).

Takođe je važno pustiti prirodnu svetlost kroz prozore tokom dana, i u vreme kada ne pokušavate da zaspite.

psihoterapija, psihijatrijski lekovi i psihodijagnostika daju odgovor na pitanje kako da resim problemNe zanemarujte znake postporođajne depresije. Koliko je važno vaše fizičko stanje posle porođaja, toliko je i mentalno zdravlje.

U svakom slučaju, pomoć je dostupna bilo kada i moguće je izlečiti se.

Bez obzira na intenzitet i trajanje simptoma, zakazivanje pregleda je već pola rešenog problema.