Postporođajna depresija: razlika od postporođajne tuge

Postporođajna depresija je mentalni poremećaj koji se manifestuje simptomima depresije odmah nakon porođaja i može trajati dugo ako se ne leči

Postporođajna depresija je mentalni poremećaj koji se manifestuje simptomima depresije odmah nakon porođaja i može trajati dugo ako se ne leči. Nije isto što i postporođajna tuga. 

Osećaj preopterećenosti nakon rođenja deteta je prirodan. Zapravo, tako se većina porodilja oseća nakon rođenja bebe. Ali simptomi postporođajne depresije su složeniji i zahtevaju profesionalnu podršku. 

Kako izgleda postporođajna depresija? 

Često plačete bez vidljivog razloga. Razdražljiviji ste nego obično, a ponekad čak poželite i da pobegnete od svih – uključujući vašu bebu. Nakon ovakvih misli najčešće dolazi osećaj krivice. Iscrpljeni ste, muče vas bolovi, i ne osećate se naročito nadahnuto za sve što sledi. Ponekad, čak možete osećati bes prema svemu i svakome. Ponekad, kada pogledate svoju bebu, ne osećate… ništa. Onda možete pomisliti da nešto nije u redu s vama, i to čini da se osećate još gore. Objektivno gledano, to niste vi, i to nije odraz vas kao osobe ili roditelja. Drugim rečima, postporođajna depresija nije rezultat karakterne mane, slabosti ili nesposobnosti da odgajate dete. Ninakoji način nema potrebe da prepisujete sebi odgovornost niti mogućnost da samoj sebi možete da izazovete simptome postporođajne depresije. Vaše telo i um postavljaju taman filter na to kako vidite sebe, svet i vašu bebu. Ali, uz lekarsku pomoć, taj filter može da se ukloni. Važan prvi korak je razumevanje šta jeste i nije postporođajna depresija. Naredni korak je otvaranje i razgovor o tome šta osećate sa suprugom, porodicom, prijateljima i zdravstvenim radnicima. 

Simptomi postporođajne depresije 

Simptomi postporođajne depresije su veoma slični simptomima ostalih vrsta depresije.

Simptomi postporođajne depresije se uglavnom javljaju u roku od 4 nedelje nakon porođaja. U nekim slučajevima, takođe mogu nastupiti brzo, čak i u prva 72 sata. Nekada se simptomi mogu pojaviti i 6 meseci kasnije ili čak do godinu dana nakon porođaja.

Simptomi postporođajne depresije uključuju: 

  • stalni osećaj preopterećenosti 
  • intenzivnu tugu i osećaj beznadežnosti
    plakanje “iz čista mira” i često 
  • želju da se izolujete od bebe, supruga, članova porodice i starog društva 
  • osećaj distanciranosti, nepovezanosti ili nezainteresovanosti za bebu 
  • osećaj nepovezanosti sa suprugom 
  • zabrinutost da biste mogli da povredite svoju bebu 
  • zabrinutost da bi neko drugi mogao da povredi vašu bebu 
  • nemogućnost da spavate čak i kada vaša beba spava
  • nemogućnost da se opustite 
  • osećaj usamljenosti ili zanemarenosti od strane drugih čak i ako su prisutni 
  • problemi sa koncentracijom 
  • promene u apetitu 
  • epizode ekstremne anksioznosti 
  • bes i/ili razdražljivost bez objektivnog povoda 
  • nesposobnost da uživate u aktivnostima kao ranije 
  • osećaj krivice i stida
  • fizički bolovi i tegobe
  • učestale suicidalne misli 

Ovo nije sveobuhvatna lista simptoma. Postporođajna depresija se ne manifestuje uvek identično. Ovi znaci i simptomi postporođajne depresije mogu trajati dugo – od nekoliko nedelja do više meseci. To je jedan od razloga zašto je važno da o tome razgovarate sa porodicom i zdravstvenim radnicima čim ih primetite.

Suptilni simptomi postporođajne depresije 

Ponekad postoje suptilni simptomi postporođajne depresije koji se mogu prevideti, ali koji ipak utiču na roditelje i njihovu decu. Jedan od ovih suptilnih simptoma je sklonost ka razmišljanju ili preteranom fokusiranju na negativne misli. Ove misli mogu biti o bilo čemu i svačemu, uključujući vas i vašu bebu. 

Iskrivljene misli mogu dovesti do pogrešnog tumačenja nekih signala vaše bebe. Na primer, plač za utehom od mališana može biti protumačen kao bezobrazluk i motivisati vas da napustite sobu. Ovo naravno nije vaša namera – ali zbog vašeg depresivnog raspoloženja prosto se tako osećate. To ometa vaše vezivanje za bebu i odgovaranje na njene potrebe.

Ponekad možete početi opsesivno razmišljati o određenim stvarima. Na primer, stalno proveravate brave, ili na svakih nekoliko minuta proveravate da li je beba bezbedna. Takođe možete razviti i osećaj da ne želite da iko drugi dodiruje vašu bebu.

Kada zatražiti pomoć? 

Lečenje postporođajne depresije je važno u svim slučajevima, ali postaje prioritet kada:

  • simptomi postaju sve gori ili intenzivniji 
  • imate misli o povređivanju sebe, drugih ili vaše bebe!
  • imate problema sa funkcionisanjem ili obavljanjem svakodnevnih zadataka 
  • imate intenzivne fizičke simptome

Da li je reč o postporođajnoj tuzi ili postporođajnoj depresiji? 

Ova dva stanja se često mešaju, postporođajna depresija nije isto što i postporođajna tuga. Postporođajna tuga se odnosi na uobičajeni osećaj razdražljivosti, brige, umora i tuge tokom prvih nekoliko dana nakon porođaja. 

Simptomi postporođajne tuge uključuju: 

  • talase anksioznosti bez vidljivog okidača
  • brigu o tome da li ćete biti dovoljno dobri kao roditelj
  • sklonost ka plaču
  • sumnju u sopstvenu sposobnost da se nosite sa obavezama oko bebe
  • razmišljanje o tome kada ćete moći da se vratite svojim dotadašnjim životnim aktivnostima
  • osećaj preopterećenosti potrebama bebe ili nesigurnost kako da odgovorite na te potrebe
  • zabrinutost za zdravlje bebe
  • zabrinutost za odnos sa suprugom
  • nelagodnost u sopstvenom telu i/ili poteškoće u prihvatanju promena koje se dešavaju

Do 80% porodilja ispoljavaju simptome postporođajne tuge.

Glavna razlika između postporođajne depresije i postporođajne tuge je u intezitetu i trajanju simptoma. Za depresiju je potrebna profesionalna podrška. Simptomi postporođajne tuge se obično spontano povlače u prve 2 nedelje nakon porođaja. Takođe se pojavljuju u intervalima, ali ne moraju biti konstantni tokom dana.

Šta uzrokuje postporođajnu depresiju?

Kao i kod drugih vrsta depresije, i dalje ne postoji konsenzus o tačnom uzroku postporođajne depresije.

Neki istraživači sugerišu da bi mogla biti povezana sa nivoom hormona. Neke porodilje mogu biti osetljivije na nagli skok hormona tokom trudnoće i iznenadni pad hormona odmah nakon porođaja. Ali, opšti koncenzus je da postporođajnu depresiju uzrokuje kombinacija bio-psiho-socijalnih faktora.

Faktori koji mogu biti povezani sa većom verovatnoćom razvoja postporođajne depresije su: 

  • poremećaj rada štitne žlezde ili srodna stanja 
  • da se neko od članova primarne porodice lečio od depresije
  • blizanačka trudnoća
  • porodilja se ranije lečila od depresije, bipolarnog poremećaja ili anksioznog poremećaja 
  • slab sistem podrške ili društvena izolacija 
  • astmu 
  • trudnošća u tinejdžerskim godinama
  • prevremeni porođaj
  • nedostatak sna
  • tuga ili skorašnji gubitak voljene osobe
  • komplikacije u trudnoći i tokom porođaja
  • simptomi depresije tokom trudnoće
  • konzumiranje alkohola i psihoaktivnih supstanci

Da li je reč o postporođajnoj depresiji ili postporođajnoj psihozi? 

Postporođajna psihoza je retka i ozbiljnija od depresije. Procenjuje se da se javlja samo kod 1 do 5 žena na 1.000 onih koje su nedavno rodile. Simptomi postporođajne psihoze se obično javljaju u prve 2 nedelje nakon porođaja, ali mogu se pojaviti i nakon nekoliko meseci.

Simptomi postporođajne psihoze su: 

  • halucinacije
  • nagla kolebanja raspoloženja i emocija, obično iz jedne krajnosti u drugu
  • uznemirenost
  • sumanute ideje
  • epizode manije
  • epizode depresije, slične onima kod postporođajne depresije
  • paranoja
  • konfuzija i dezorijentisanost
  • agresivno ponašanje
  • odbijanje spavanja i obrokovanja

Postporođajna psihoza zahteva hitno medicinsko zbrinjavanje!

Da li se postporođajna depresija može lečiti? 

Postporođajna depresija se može lečiti. Što pre potražite pomoć, pre ćete moći da radite na ublažavanju simptoma koje doživljavate. Ukoliko postoji objektivan uzrok koji doprinosi tome kako se osećate, vaš zdravstveni tim će se prvo time pozabaviti. Na primer, balansiranjem nivoa hormona štitne žlezde. Kada se to uradi, razgovor sa lekarom psihijatrom je obavezan.

Uopšteno, postporođajna depresija se često leči:  

  • Antidepresivima i/ili drugim neophodnim medikamentima
  • kognitivno-bihejvioralnom terapijom 
  • drugim vrstama psihoterapije

Da li su lekovi bezbedni u ovom periodu? 

Možda se pitate da li možete uzimati antidepresive ukoliko dojite. Ukratko odgovor je da. Postoje klase antidepresiva koji imaju zanemarljiv rizik od neželjenih efekata po bebu. Razgovor sa zdravstvenim radnikom će vam pomoći da odmerite rizike i koristi određenih lekova. Takođe je preporuka da se uključi i pedijatar vaše bebe u proces odlučivanja.

Ukoliko se ne leči, postporođajna depresija može trajati mesecima ili godinama. Uz pravovremeno lečenje, možete se nositi sa njom, izlečiti i početi mnogo bolje da funkcionišete.

Samopomoć kod postporođajne depresije 

Iako je najefikasniji način lečenja postporođajne depresije uz podršku lekara psihijatra i drugih specijalnosti, vi možete biti aktivni učesnik u svom oporavku.

Spavajte koliko god možete 

Ovo je skoro pa i najvažnija stvar koju treba da uradite nakon porođaja. Istraživanja su pokazala da loš kvalitet sna povećava rizik od teških postporođajnih simptoma. Preporuka je da svaka odrasla osoba spava najmanje 7 sati u periodu od 24 sata.

Da biste poboljšali higijenu sna, možete: 

  • se potruditi da vaša soba bude na udobnoj temperaturi i što mračnija
  • slušati opuštajuću muziku ili zvuke prirode tokom dana i kada pokušavate da zaspite 
  • izbegavati kofein naročito posle 17h

Ako vam je teško da zaspite, razgovarajte sa lekarom o dodatnim opcijama. Oslonite se na supruga, porodicu i prijatelje da obezbedite sebi dremku kad god možete.

Odvojite vreme za sebe

Iako će vam na početku možda biti izazovno, odvajanje vremena za nekoliko tehnika opuštanja, ako je moguće, jedan je od najefikasnijih načina da pomognete sebi.

Vreme za opuštanje može da izgeda i ovako: 

  • tuširanje ili kupanje (natenane)
  • uživanje u omiljenom jelu u tišini
  • gledanje epizode omiljene serije bez distrakcija
  • čitanje nekoliko stranica lepe lagane knjige 
  • popijete šolju čaja sami na terasi
  • gledanje zalaska sunca

Zatražite i prihvatite pomoć drugih 

Traženje pomoći ne znači da ne uspevate ili da ste slabi! To vam daje priliku da dobijete podršku i da se osetite voljeno, što će vam takođe pomoći da se vremenom osećate bolje.

Zamolite supruga, rođaka, komšiju, prijatelja ili bilo koga drugog kome verujete da: 

  • ostane u blizini 30 minuta dok se kupate ili šetate 
  • pomogne vam da pripremite i spakuju obroke za narednu nedelju, tako da uvek imate obrok pri ruci 
  • prošeta sa vama po komšiluku
  • pridruži vam se u video pozivu samo da tako ćaskate 
  • kupi nekoliko namirnica ili vam pomogne da ih naručite online 
  • čuva bebu dok ste u frizerskom ili kozmetičkom salonu 
  • obavi važne obaveze umesto vas 
  • dovede svoju bebu da provede neko vreme sa vašom
  • pomogne vam da pronađete informacije koje su vam potrebne da donesete odluku (na primer, pronalaženje lekara psihijatra ili terapeuta na internetu)

Ne preskačite obroke 

Ishrana sa tri obroka ili više tokom užurbanog dana može delovati kao nemoguća misija. Ali redovno obrokovanje je veoma važno za vaše zdravlje i zdravlje vaše bebe.

Uzimanje zalogaja svakih nekoliko sati će vam pomoći da napravite kratke pauze i održite telo budnim i jakim. Iako je važno povremeno uživati u omiljenim slatkišima, trudite se da vaša ishrana bude puna sveže i zdrave hrane.

Krećite se

Ovo možda zvuči kontraintuitivno u ovom trenutku. Verovatno se već osećate iscrpljeno od svih stvari koje morate da uradite. Ali izdvajanje barem 15 minuta svakog dana za vežbanje oslobađa u vašem telu endorfine koji su mu potrebni da se oseća bolje.

Možete kupiti jednostavnu kućnu vežbalicu ili prosto stavite bebu u kolica i prošetajte. Cilj je biti u pokretu svaki dan onoliko dugo koliko možete.

Ideje za vežbanje: 

  • radite nekoliko čučnjeva dok zagrevate obrok 
  • istežite se na podu dok je beba na prostirci ili spava 
  • radite par polučučnjeva dok hodate ka kupatilu
  • plešite po kući 🙂

Dišite 

Odvojite neko vreme, svakog sata, samo da zastanete na 1-3 minuta, i duboko dišete. Ovo je naročito važno u trenucima kada se osećate preplavljeno.

Da biste uradili ovu vežbu disanja potrebno je da: 

  1. Zatvorite oči ili samo usredsredite pogled na zid, prozor ili bilo šta drugo u sobi.
  2. Duboko udahnite kroz nos i zadržite dah 3 sekunde. 
  3. Polako izdahnite kroz usta dok osećate kako vam se leđa i ramena opuštaju. 
  4. Udišite i izdišite isti broj sekundi. Na primer, udahnite brojeći do 5. Zadržite dah brojeći do 3. Izdahnite brojeći do 5. 
  5. Ponovite ovu vežbu do 10 puta svaki put kad je radite.

Osvetlite prostor 

Ako možete, pokušajte da barem 30 minuta dnevno provedete na suncu (ako vremenski uslovi dozvoljavaju).

Takođe je važno pustiti prirodnu svetlost kroz prozore tokom dana, i u vreme kada ne pokušavate da spavate.

psihoterapija, psihijatrijski lekovi i psihodijagnostika daju odgovor na pitanje kako da resim problemSledeći koraci 

Postporođajna depresija je formalno stanje koje uključuje simptome depresije nakon porođaja.

Srećom, pomoć je dostupna i prevladavanje je moguće.

Bez obzira na to koliko su vam simptomi intenzivni, čim zatražite tretman, bićete na putu ka mentalnom blagostanju.