Pažnja kod dece

pažnja kod dece, koncentracija, fokus, usmeravanje pažnje, rast i razvoj, opažanje, fina motorika, koordinacija, roditeljstvo
Usmeravanje i održavanje pažnje mogu se vežbati, a komplekstnost i obim zadataka variraju sa uzrastom deteta

U prošlom tekstu govorili smo o tome kako se definiše pažnja i koje su njene osnovne karakteristike. Zato ćemo u ovom tekstu nastojati da vam pružimo konkretne savete kako da podstičete i trenirate koncentraciju i fokus pažnje kod deteta. Kao što smo već naveli, usmeravanje i održavanje pažnje jesu osobine pažnje koje se mogu vežbati. Iako komplekstnost i obim zadataka variraju sa uzrastom ovde ćemo navesti tipične zadatke koji mogu poboljšati pažnju i koncentraciju kod vašeg deteta.

Mlađi uzrast

Na uzrastu od dve godine pa do predškolskog i ranog školskog uzrasta najčešći zadaci su:

Dete treba da poveže brojeve kako bi oformilo sliku. Dobro je da ovaj zadatak radi što brže može.

Dete treba da zaokruži kako se određeni crtež vidi kada ga gleda ptica ili žaba. Na ovaj način dete vežba da sagleda figure iz više uglova i da može da zamisli predmet iz različitih perspektiva.

Dete treba da dopuni niz u kome nedostaje određeni broj ili figura. Ovi zadaci slični su zadacima koje nalazimo na internetu kada radimo testove inteligencije, samo što su naravno prilagođeni uzrastu. Cilj je da dete uoči logiku niza.

Dete treba da dopuni sliku na kojoj neki deo nedostaje. Ovom vežbom dete razvija sposobnost da uočava detalje.

Dete treba da pronađe izlaz iz lavirinta. Dobro je da se dete trudi da to uradi za što kraće vreme. Ova vežba razvija finu motoriku kod deteta, kao i vizo-motornu kordinaciju.

Dete treba da se odluči koja slika u nizu na desnoj strani odgovara predmetu sa leve strane. Na primer na levoj strani je dat sto, a na desnoj u nizu je data stolica.

Dete treba da uoči deo koji nedostaje na slici i da ga zalepi (nalepnice su ponuđene). Dete vežba uočavanje detalja i finu motoriku.

Na osnovu kratkog teksta odnosno pričice dete treba da pogodi kako se junak priče osećao i da zaokruži srećno, tužno, zabrinuto ili neko drugo lice. Dete se uči da opaža i prepoznaje emocije kod drugih.

Dete treba da poveže figuru na levoj strani sa njenom senkom na desnoj strani. Dete se uči da opaža konture i prepoznaje oblike. Na primer zadatak je da poveže Petra Pana i njegovu senku.

U ponuđenom nizu dete treba da pronađe igračku koja je istog oblika kao kruška.  Ovoga puta akcenat nije na detaljima, dete se uči da opaža predmete u celini i prepoznaje njihove oblike.

U nizu sa desne strane  dete treba da pronađe sliku koja je identična modelu sa leve strane. Dete se uči da menja fokus i usmerava pažnju na detalje.

Potrebno je da dete uoči razlike između dve naizgled identične slike. Dete se uči da menja fokus i usmerava pažnju na detalje.

Potrebno je da dete iseče  (uz asisteniciju odraslog), a zatim zalepi neki deo slike kako bi datu sliku video iz druge perspektive. Na ovaj način dete vežba da sagleda predmet iz više uglova, a uz to vežba i finu mototriku.

Neke od ovih vežbica, pogotovu kada govorimo o razvoju fine motorike, mogu se naći u Radnom kompletu za predškolce izdavačke kuće Pčelica.

Osim toga bitno je da dete nauči da sluša i prati priču,. Zato se preporučuje da roditelji od ranog uzrasta deci pričaju priče, da ih postepeno usložnjavaju i produžuju kao i da potavljaju deci pitanja vezana za sadržaj. Na ovaj način dete vežba da usmerava pažnju na sadržaj i ostane koncentrisano dokle god priča traje.

Stariji uzrast

Kada govorimo o starijim uzrastima, čitanje je osnovna vežba kojom se razvija pažnja i trenira koncentracija. Dete treba da se fokusira na sadržaj teksta, da proba da osim toga zapamti što više detalja i da sve duže ostaje koncentrisano, odnosno da se vreme čitanja postepeno produžava.