Usamljenost: Posledice i saveti

usamljenost, samoća, osećanje usamljenosti, depresija, anksioznost, društvene veštine, komunikacija

Biti sam i usamljen su dve različe stvari. Usamljenost je iscrpljujuća i uznemirujuća, dok željena samoća donosi mir, podstiče kreativnost i okrepljuje vas. 

Blizina i povezanost na dubljem nivou sa drugim ljudima su ključni za naše mentalno zdravlje i blagostanje. U suprotnom postoji opasnost od razvijanja različitih patologija i mentalnih bolesti. Iako se usamljenost i mentalni poremećaji često povezuju jedno sa drugim, istina je da je usamljenost mnogo češće njihov uzrok nego posledica. 

U daljem tekstu govorimo o 4 mentalna poremećaja najčešće povezanih sa usamljenošću. Takođe, nudimo 5 saveta kako da napravite korak u pravom smeru kada se osećate usamljeno. 

1. Depresija 

Depresija i usamljenost skoro uvek idu zajedno. Svi smo nekada iskusili momente kada smo se osetili pomalo tužnim jer nam možda fale prijatelji ili u tom trenutku nismo imali kome da se obratimo i poverimo. Ako neko nema jake i duboko razvijene odnose sa porodicom i/ili prijateljima, vrlo je verovatno da će u nekom trenutku patiti od depresije. Istraživanja su pokazala da je usamljenost mnogo češći uzrok depresiji nego depresija usamljenosti. 

2. Socijalna anksioznost 

Ako usamljenost nije posledica fizičke izolacije, mogli bismo da pomislimo da je ona uzrokovana nekom preprekom da se upoznaju novi ljudi. Ta prepreka može biti socijalna anksioznost. Dok postoje ekstremi ovog poremećaja, kao na primer – osoba nije u stanju da izađe iz kuće, postoje i mnogo blaži simptomi gde se osoba oseća kao da nije dopadljiva ili vredna kvalitetnih prijateljstava, što dovodi do straha i anksioznosti pri njihovom sklapanju. 

Jedno istraživanje je pokazalo da usamljeni ljudi imaju nekada mnogo razvijenije društvene veštine od onih koji to nisu. Drugim rečima, usamljeni ljudi nisu takvi zato što ne umeju da razgovaraju sa drugima, već zato što previše brinu da će reći ili uraditi nešto pogrešno u društvenim situacijama. Na ovaj način se stvara neka vrsta začaranog kruga. 

3. Bolesti zavisnosti 

Studije su pokazale da osobe koje se već osećaju usamljeno pre konzumiranja, na primer, droge po prvi put, imaju više šanse da postanu zavisnici. Ovo pravilo važi i za alkoholizam, kockanje ili internet. Ljudi postaju zavisni od različitih supstanci zato što pre toga nisu uspeli da ostvare značajne ljudske veze. 

4. Patološko sakupljanje

Dok je patološko sakupljanje najčešće kategorisano kao opsesivno-kompulzivni poremećaj, u njemu postoji elemenat ,,popunjavanja praznine”. Upravo zato što u životu nisu ostvarili značajna poznanstva i prijateljstva, osobe koje pate od patološkog sakupljanja imaju potrebu da tu prazninu fizički popune različitim objektima.

Kako da se osećate manje usamljeno?

1. Steknite naviku da pomažete drugima. 

Ponudite se da pričuvate susedovu decu jednom nedeljno, volontirajte, nabavite psa… Ovo su sve dobri načini da uspostavite početan kontakt sa ljudima koji vas okružuju. Da biste se osećali manje usamljeno, naravno, potrebno je mnogo više od ovoga, ali za početak je dovoljno. 

2. Steknite naviku da se interesujete za druge ljude. 

Iako vam to možda ne pada lako, probajte da se pojavite na poslovnoj proslavi, pridružite se klubu ljubitelja knjiga, idite u teretanu, izdvojte svako jutro neko vreme da popričate sa kolegama. Na svim ovim mestima probajte da započnete razgovor sa ljudima i da na taj način vežbate socijalne veštine, malo po malo. 

3. Obezbedite sebi dobar san. 

Verovali ili ne, jedan od najčešćih pokazatelja usamljenosti je loš san – previše dugo vremena vam treba da zaspite, često se budite, i osećate se pospano u toku dana. Nesanica ili neredovan san, u svakom slučaju, negativno utiču na vaše raspoloženje i samim tim i na vaš društveni život. 

4. Ostanite otvoreni. 

Usamljenost može da učini da budete više kritički nastrojeni, negativni i da brže i lakše osuđujete druge. Ljudi koji su usamljeni su mnogo manje skloni da prihvataju druge ljude, za razliku od onih koji to nisu. Ako primetite da usamljenost deluje na vas na ovaj način, probajte da izađete iz vaše zone komfora koja u svakom slučaju ne doprinosi da se dobro osećate. 

5. Zapitajte se šta je to što vam fali. 

Ako se osećate usamljeno, to je zato što vam fali najbolji prijatelj, ili da budete deo neke ekipe, ili da imate negde da odete gde se osećate kao kod kuće, ili vam fali romantični partner. Razmislite o tome šta je to što priželjkujete, da biste znali kako da se na najbolji način postavite i radite aktivno na svom problemu. 

psihoterapija, psihijatrijski lekovi i psihodijagnostika daju odgovor na pitanje kako da resim problem

Ako se osećate usamljeno i ne znate kako da se izborite sa tim osećanjem, uvek vam je na raspolaganju stručna pomoć. Razgovor sa psihoteraputom može da vam pomogne da dotaknete srž problema i da napravite korak ka lepšem, kvalitetnijem i ispunjenijem životu.