Zašto nas privlači patologija u filmovima

filmovi, serije, patologija, psihopatija, psihopata, sistem vrednosti, društvo, omladina, inventing anna
Na koji način umetnost i novinarstvo relativizuju društvene norme i od „negativaca“ prave „heroje“?

Zbog čega je serija „Inventing Anna“ toliko popularna? Šta je to što nas fascinira kod Ane Sorokine i da li je ona nova ikona modernog doba?

U društvu u kom je samo uspeh bitan, a merilo svakog uspeha je profit, devojka Ana Sorokina uspeva da obmane izvesne bogataše sa Njujorške berze. Njena priča postaje medijski hit. Mnoge mlade devojke bivaju nadahnute njenim delom. A ono je protivzakonito i nemoralno. Ipak, Ana izaziva divljenje. Mnogi mladi ljudi joj zavide zbog slave, popularnosti, kao i profita koji je ostvarila prodajući svoju priču.

Patologija koja se slavi

Televizijska serija inspirisana istinitim događajem, mnogobrojni novinski članci i bezbrojni instragram pratioci pokazuju da naše društvo pažnju i prostor poklanja intrigama i aferama stavljajući u fokus ljude koji su uspeli da obmanu druge. Kao oličenje društvene stvarnosti, usled medjske pažnje i popularnosti, Ana Sorokina postaje legenda modernog doba.

Na koji način društvo u kome cilj opravdava sredstvo, agresivnost biva nagrađena, odsustvo samokritičnosti i samouverenost koja prelazi u gordost i aroganciju postaju poželjne osobine, relativizuje moralne norme i dovodi u pitanje vrednosni sistem zasnovan na humanosti, brizi i saosećanju za drugoga?

Lik psihopate

Lik Ane Sorokine, sadrži mnoge od psihopatskih crta ličnosti. Za početak, junakinja ove televizijske sage ne pokazuje nikakvu brigu i empatiju za ljude oko sebe. Ona svojim delima zapravo ugrožava ljude iz svoje okoline, verujući da na to ima prava i da su njeni ciljevi važniji od dobrobiti drugih. Ana ne ostvaruje iskrene i dugoročne odnose. Pored toga, ne pokazuje nikakvu krivicu, niti strah od mogućih posledica, što su još neke od karakteristika psihopatije. Sklona je rizičnim ponašanjima i ne razmišlja o posledicama svojih dela sve dokle god sa njima nije suočena. Veoma inteligentna i manipulativna, uz odsustvo osećaja odgovornosti, zadovoljava mnoge od kriterijuma psihopatije. Možemo spomenuti još i grandioznu sliku o sebi, patolško laganje, impulsivno vređanje drugih bez naknadnog kajanja.

Teško da bi se moglo reći da je ova mlada devojka u našem društvu prepoznata kao moralno devijantna osoba koja zadovoljava mnoge od kriterijuma psihopatije. Zbog čega? Da li uzrok leži u tome što se psihopatija obično prikazuje kao otvrena i brutalna agresivnost koja uključuje fizičku pretnju po drugog? Da li je pojedinac spreman da opravda odsustvo humanih namera ukoliko prepoznaje cilj kao nešto sebi blisko i poželjno? Na koji način umetnost i novinarstvo relativizuju društvene norme i od „negativaca“ prave „heroje“? I u šta svako od nas želi da veruje, prosudite sami.

psihoterapija, psihijatrijski lekovi i psihodijagnostika daju odgovor na pitanje kako da resim problem